Koliko su klimatske promjene presudne za budućnost čovječanstva na planetu Zemlji, pokazuje i nedavna ponuda u iznosu od 100 milijuna dolara, sada najbogatijeg čovjeka na svijetu Elona Muska, za izum najbolje tehnologije za hvatanje ugljika.
Da bi svima približili ovaj gorući problem te educirali i svojim malim doprinosom pomogli u osvještavanju o drastičnim promjenama klime, portal epodravina će u nekoliko nastavaka objavljivati analize Matije Hlebara, stručnjaka za održivi razvoj i nefinancijsko izvještavanje.
Matija je svoja znanja, zapažanja, razmišljanja i zaključke potkrijepio konkretnim podacima kroz gotovo 40-godišnje razdoblje (1981.-2018.). Krenuo je s opće, globalne razine, prema Hrvatskoj i koprivničkom kraju.
U nastavku donosimo prvi dio analize.
Od svih tema održivosti koje danas pojačano zaokupljaju pažnju svjetske javnosti, u najvećem se fokusu nalaze klimatske promjene koje predstavljaju najveću prijetnju i izazov opstanku naše civilizacije. Nadasve, već godinama postoji neprikosnoveni konsenzus svjetske znanosti o klimi da su klimatske promjene uznapredovale i da sve više ubrzavaju.
Klimatske promjene su od sredine 1990-ih uzrokovale brojne negativne učinke kroz porast temperature zraka, sve veću učestalost dugih sušnih razdoblja te povećanje broja i intenziteta ekstremnih vremenskih pojava poput toplinskih valova, olujnih vjetrova, uragana, izrazito pljuskovitih oborina, jakih tuča, proljetnih snjegova i mrazova. Osamnaest dosad najtoplijih godina zabilježeno je u posljednja dva desetljeća!
Zato je izuzetno važno i hitno, na sve moguće načine, informirati i čim više osvijestiti hrvatski poslovni sektor i cijelo društvo o drastičnim promjenama klime i njihovim rastućim rizicima negativnih učinaka za poslovanje i svakodnevni život.
Klimatske promjene su posljedica globalnog zatopljenja. Do globalnog zatopljenja dolazi zbog rastućih emisija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim djelovanjem, a prije svega velikom potrošnjom fosilnih goriva: ugljena, nafte i plina. Izgaranjem fosilnih goriva nastaje sve više ugljikovog dioksida (CO2) koje je glavni staklenički plin, ali i drugih stakleničkih plinova poput metana (CH4), dušikovog oksida (N2O), vodene pare (H2O) i ozona (O3).
Porastom udjela stakleničkih plinova u atmosferi, isti upijaju sve više energije infracrvenog spektra koju zrače natrag prema Zemljinoj površini i time je zagrijavaju. Tako se pojačava učinak staklenika i zagrijavanje Zemlje, a glavni uzrok tome je rastuća emisija ugljikovog dioksida (glavnog stakleničkog plina) u atmosferu prikazana na grafikonu »Globalne emisije ugljikovog dioksida 1990. i 2010. u milijardama tona«:
Grafikon 1: Globalne emisije ugljikovog dioksida 1990. i 2010. u milijardama tona
Znanstvenici već dulje vrijeme upozoravaju političare i svjetsku javnost da će globalno zatopljenje, ako se nešto hitno ne poduzme, do 2060. vjerojatno iznositi više od 2 °C u odnosu na predindustrijske razine, a do kraja stoljeća moglo bi narasti i na 5 °C.
Takvo povećanje globalne temperature imat će razarajući učinak na prirodu jer će uzrokovati nepovratne promjene u mnogim ekosustavima i, slijedom toga, nezamislivo izumiranje brojnih biljnih i životinjskih vrsta (gubitak biološke raznolikosti).
Klimatske promjene su globalni izazov koji zahtijeva globalni odgovor uz aktivno uključivanje i doprinos svih zemalja, ali i hitan angažman i doprinos svih nas!
Autor: Matija Hlebar, stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko izvještavanje