Zašto je EU donijela novu Direktivu za održivo poslovanje?

Za održivo poslovanje i život općenito od presudne je važnosti očuvati stabilnost klimatskog sustava Zemlje jer o njemu ovisi budućnost cjelokupnog gospodarstva i čovječanstva, tj. održivost svega što je ljudska civilizacija do sada stvorila.

Početkom 2023. godine na snagu je stupila nova Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (engl. Corporate Sustainability Reporting Directive, CSRD). CSRD je važna direktiva jer zamjenjuje postojeću Direktivu o nefinancijskom izvještavanju (engl. Non-Financial Reporting Directive, NFRD), a države članice moraju je prenijeti u svoja nacionalna zakonodavstva u najduljem roku od 18 mjeseci, najkasnije do 6. srpnja 2024. godine.

Zašto je EU donijela novu Direktivu za održivo poslovanje?

U vodećim političkim (upravljačkim) strukturama Europske unije već dugi niz godina na temelju znanstveno argumentiranih dokaza postoji svijest o gorućim klimatskim i okolišnim izazovima s kojima se suočavamo. Zbog galopirajuće klimatske i okolišne krize EU je donijela i novu Direktivu za održivo poslovanje. Cilj nove Direktive je prijelaz poduzeća na održive poslovne modele koji će omogućiti postizanje klimatske neutralnosti Europe do 2050. godine.

Krajnje je vrijeme da se poduzeća u pogledu održivog razvoja poslovanja počnu baviti suštinskim temama održivosti za poslovanje umjesto dosadašnjeg prevladavajućeg fokusa na izradu čim ljepšeg i pozitivnijeg godišnjeg izvještaja o održivosti (ESG izvještaja, eng. Environmental, Social and Governance report). Naime, samo zadovoljavanje propisane forme i ispunjenje godišnje obveze izvještavanja o održivosti koje je proteklih godina prakticirala većina poduzeća, očekivano nije rezultiralo željenim pomacima u smjeru održivog razvoja gospodarstva.

Neophodno je da vodstva svih europskih (naravno i svjetskih!) poduzeća koja to još nisu učinila, u najkraćem mogućem roku osvijeste da održivost i opstanak njihovog poslovanja najviše ovise o prijeko potrebnoj stabilnosti klimatskog sustava Zemlje. To je ključni preduvjet bez kojeg nijedno poslovanje neće moći napredovati i opstati jer se poslovanje ne može sakriti ni pobjeći od negativnih utjecaja klimatskih promjena.

Što treba poduzeti?

Kako bi EU ostvarila ambiciozan cilj klimatske neutralnosti do 2050., valja preobraziti cijelo europsko gospodarstvo i društvo, za što je prioritetno potrebno “temeljito” napuštanje fosilnih goriva (ugljena, nafte i plina) kao osnove dosadašnjeg razvoja ljudske civilizacije. Takva preobrazba u poslovanju zahtijeva što je prije moguće transformaciju svih danas klimatski negativno djelujućih poslovnih modela poduzeća prema klimatski neutralno ili, što je poželjno, prema klimatski pozitivno djelujućim poslovnim modelima, najkasnije do 2050.

Nužno je hitno osvijestiti vodstva poduzeća da je aktivno uključivanje i predanost poduzeća rješavanju goruće klimatske krize zapravo rješavanje osnovnog poslovnog problema sutrašnjice, tj. utiranje puta za vlastito postojanje i poslovanje u budućnosti. Dakle, u poduzećima je prijeko potrebno ubrzano i odlučno smanjivati emisije stakleničkih plinova s ciljem prijelaza na nisko ugljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene. Ako potrebna većina poduzeća hitno ne shvati i ne preuzme svoju ključnu izvršnu ulogu u prelasku na klimatski neutralno gospodarstvo, ne postoji način kako ćemo svi zajedno ostvariti ambiciozan cilj klimatske neutralnosti Europe do 2050.

Kako ostvariti ambiciozan cilj klimatske neutralnosti do 2050.?

Uvođenje nove forme izvještavanja o korporativnoj održivosti predstavlja tek jedan alat za ostvarenje cilja klimatske neutralnosti Europe. Toj novoj formi izvještavanja o održivosti se ni u jednom trenutku ne smije davati prioritet pred konačnim ciljem klimatske neutralnosti koji se želi (zapravo – mora!) ostvariti.

Pažnja u javnom i poslovnom prostoru dominantno mora biti usmjerena na cilj ostvarenja klimatske neutralnosti, a ne na samu obvezu izrade i objave izvještaja o korporativnoj održivosti. Nastavi li se s dosadašnjom praksom fokusiranja na zadovoljavanje propisane forme izvještavanja o održivosti umjesto na stvarnu preobrazbu poslovnih modela poduzeća prema održivosti, to jedino znači da nastavljamo nemilosrdno i bezglavo piliti granu na kojoj svi zajedno sjedimo.

Vodstvo svakog europskog poduzeća se prije svega mora najdublje zagledati u utjecaj svog postojećeg poslovnog modela na klimu te čim prije pronaći odgovore na barem ova pitanja:

  1. Je li poduzeće izmjerilo svoj utjecaj na klimu kvantificiranjem emisija stakleničkih plinova u cijelom lancu vrijednosti?
  2. Je li vodstvo poduzeća svjesno identificiranog utjecaja poduzeća u klimatskom izazovu s kojim se suočava?
  3. Poduzima li poduzeće konkretne aktivnosti za smanjenje i sprečavanje emisija stakleničkih plinova?
  4. Je li poduzeće kvantitativno definiralo ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova za predstojeće razdoblje i uspostavilo sustav praćenja ostvarenja ciljeva, kao i mjere ako se uoči odstupanje od ciljeva?

Drugim riječima, neophodno je da svako poduzeće u najkraćem roku kvantificira raskorak između postojećeg stanja emisija stakleničkih plinova svog poslovnog modela i klimatski neutralnog, adaptiranog, poslovnog modela. Po osvješćivanju raskoraka, u sljedećem koraku, mora napraviti plan kako će u najkraćem mogućem razdoblju, a najkasnije do 2050., prijeći iz postojećeg  poslovnog modela s negativnim utjecajem na klimu u novi klimatski neutralni, a poželjno i u poslovni model s pozitivnim utjecajem na klimu. I onda taj plan provoditi.

Zaključno

Poučeni dosadašnjim iskustvom primjene odredbi Direktive o nefinancijskom izvještavanju (eng. Non-financial Reporting Directive – NFRD) na određena velika poduzeća, može se zaključiti da je neophodno sve poslovne napore usmjeriti na cilj zbog kojeg je donesena nova direktiva umjesto na zadovoljavanje forme izvještavanja o održivosti. I da taj cilj za ostvarenje održive budućnosti neprestance mora biti pred očima svim zainteresiranim stranama u poslovnom, javnom i civilnom sektoru.

Poduzeća se ne bi trebala zavaravati da će se klima mijenjati postupno i da imaju sasvim dovoljno vremena za neophodne promjene svojih poslovnih modela. Upravo suprotno, neophodno je odlučno i ubrzano djelovanje poduzeća glede smanjenja emisija stakleničkih plinova i prijelaza na klimatski neutralno gospodarstvo otporno na klimatske promjene.

Mišljenja sam da se vodstvo svakog poduzeća koje podliježe odredbama nove EU Direktive za održivo poslovanje mora zapitati je li mu je cilj:

iz godine u godinu zadovoljavati propisanu godišnju formu izvještavanja o održivosti uz minimalne inkrementalne promjene ilipreobraziti postojeći poslovni model na održivo, klimatski neutralno poslovanje u najkraćem mogućem roku?

Naravno, odluka o tome je na vodstvu svakog poduzeća i ono se određuje za to želi li biti dio rješenja ili ostati dio problema.

Matija Hlebar, travanj 2023.