56. Ideja za osobnu održivost: Čuvajmo plodnu zemlju

Živite li u dijelu planeta Zemlje na kojem ste okruženi plodnom zemljom koja svake godine rađa plodovima najrazličitijih vrsta (primjerice povrćem, voćem, žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima, začinskim biljem)?

Nalazite li se u tom sretnom dijelu ljudske civilizacije koji ne pati od nestašica hrane i gladi s kojima se danas suočava značajan dio čovječanstva? Hrana vam je svakodnevno dostupna i omogućena vam je redovna i raznolika prehrana?

Ili živite u dijelu planeta Zemlje na kojem ste okruženi neplodnom zemljom koja u samo nekim godinama opskurno rađa plodovima određenih vrsta? Ili je zemlja oko vas već potpuno neplodna i više ne rađa nikakvim plodovima (hranom)?

Prema podacima Ujedinjenih naroda, 2022. godine oko 735 milijuna ljudi u svijetu se suočavalo s kroničnom glađu. To je značajan porast gladnih ljudi u odnosu na razinu prije pandemije COVID-19, što predstavlja veliku prijetnju postizanju globalnog cilja održivog razvoja koji se odnosi na iskorjenjivanje gladi u svijetu do 2030. godine.

Bez obzira u kojem dijelu planeta Zemlje živite, prepoznajete li vrijednost plodne zemlje za vlastiti život? Ili plodnu zemlju oko sebe uzimate "zdravo za gotovo", kao nešto na što oduvijek imate i zauvijek ćete imati pravo?

Naime, degradacija plodnog tla (zemlje) u svijetu je alarmantan problem koji do 2050. godine prijeti učiniti 95 % svjetske zemlje neplodnom ako se ne poduzmu hitne mjere protiv neodrživih poljoprivrednih praksi. Ova degradacija, uzrokovana manjim udjelom organske tvari u tlu, smanjuje sposobnost zadržavanja vode i ugrožava globalnu sigurnost hrane za buduće generacije.

Možemo li zamisliti što će nam se dogoditi, kao i svim drugim živim bićima na planetu Zemlji, ako 95 % svjetskog tla (zemlje) postane neplodno do 2050. godine?

Kolika će u takvoj situaciji biti važnost plodne zemlje za našu osobnu održivost? Što ćemo biti spremni dati za komadić plodne zemlje na kojem možemo uzgojiti hranu?

Gledano u sadašnjem i budućem kontekstu, možemo li jednoglasno uvrstiti plodnu zemlju među najvažnije čimbenike naše osobne održivosti?