Jedete li sezonsko voće redovito ili tek povremeno? Ako ga jedete, uzgajate li ga u vlastitom voćnjaku ili ga nabavljate od lokalnih voćara? Prepoznajete li blagodati redovitog jedenja sezonskog voća? Koje su vam omiljene vrste sezonskog voća?

Jedenje sezonskog voća doprinosi osobnoj održivosti i održivijem načinu života. Neki od pozitivnih doprinosa sezonskog voća našoj osobnoj održivosti jesu:

 

• Bolji okus, miris, sočnost i hranjivost – sezonsko voće ima puno bolje navedene karakteristike i sadrži puno više hranjivih tvari. Svi koji su barem jednom u životu probali takvo voće točno znaju o čemu pišem.
• Upotreba manje pesticida i konzervansa – sezonsko voće često ne zahtijeva dodatno kemijsko tretiranje za očuvanje svježine.
• Podrška lokalnim voćarima – kupnjom sezonskog voća od domaćih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava jačamo lokalno gospodarstvo.
• Manje emisije CO₂ – sezonsko voće nabavljamo iz neposredne okoline i tako voće koje jedemo ne mora putovati tisuće kilometara do našeg tanjura.

 

Pristupi jedenju više sezonskog voća u današnjem ubrzanom svijetu najčešće uključuju sljedeće preporuke:

 

• Napravimo svoj kalendar sezonskog voća kako bismo znali kada dozrijevaju trešnje, jagode, višnje, dude, maline, ribizl, jabuke, šljive, kruške, smokve...
• Posjećujmo lokalne tržnice i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
• Iskoristimo višak sezonskog voća koji ne možemo pojesti odmah i pripremimo domaće džemove, pekmeze, marmelade ili kompote.

 

Unatoč navedenim preporukama iz suvremenih priručnika, nadam se da iz osobnog iskustva znate da je najbolji recept za jedenje više sezonskog voća kada ga imamo pri ruci i kad nam je neposredno dostupno u našoj životnoj okolini. Suživot sa sezonskim voćem je najbolja formula za jedenje više sezonskog voća.

Izborom sezonskog voća jačamo naš organizam, imunitet i njegovu otpornost na negativne utjecaje stresnog načina života. Osobna održivost počinje na našem tanjuru.