Tranzicijski plan za bioraznolikost i ekosustave – Plan spašavanja života!

Uvod

Bioraznolikost je raznolikost života na našem planetu u svim njegovim pojavnim oblicima. Obuhvaća različite vrste, njihove genetske varijacije i međudjelovanje tih oblika života u složenim ekosustavima. Složeni ekosustavi omogućavaju prirodne procese oko nas koje svi uzimamo zdravo za gotovo.  Upravo bioraznolikost i ekosustavi nam osiguravaju sve neophodno za svakodnevni život i poslovanje na Zemlji: čisti zrak, svježu vodu, kvalitetno tlo, hranu... Iz prepoznavanja djelovanja ekosustava možemo učiti kako se boriti protiv klimatskih promjena koje sami uzrokujemo i tako barem ublažavati prirodne katastrofe pred nama. Posljednjih godina bioraznolikost na Zemlji se smanjuje zabrinjavajuće velikom brzinom i to najviše zbog upravo ljudskih aktivnosti:

• prenamjene zemljišta (intenzivna poljoprivreda, krčenje šuma, urbanizacija);
• izravnog prekomjernog iskorištavanja (prekomjerni lov i ribolov);
• našim djelovanjem uzrokovanih klimatskih promjena i
• našim djelovanjem uzrokovanog zagađenja (onečišćenja).

Indeks živog planeta Zemlje

Indeks živog planeta (engl. The Living Planet Index – LPI) je mjera stanja svjetske bioraznolikosti koja se temelji na populacijskim trendovima vrsta kralježnjaka iz kopnenih, slatkovodnih i morskih staništa.  Najnoviji rezultati Indeksa živog planeta pokazuju alarmantan pad svih veličina populacija sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova u vremenskom razdoblju kraćem od 50 godina. Globalni Indeks živog planeta pokazuje prosječni pad bioraznolikosti od čak 69% između 1970. i 2018. Godine. Zabrinjavajuća je činjenica da danas gubimo jednu vrstu na Zemlji u vremenskom razdoblju kraćem od jednog sata. Od vašeg početka čitanja ovog članka za približno 57 minuta izguibit ćemo još jednu, sljedeću vrstu života na Zemlji.

Rezultati Izvještaja o živom planetu za 2022. pokazuju da je stanje vrsta mnogo gore u slatkovodnim sustavima i tropskim regijama. Tamo su populacije u prosjeku pale:

• u slatkovodnim sustavima za čak 83 %
• u 143 države članice Međuvladine platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava između 18 % i 94 %, pri čemu su Latinska Amerika i Karibi doživjeli najveći prosječni pad za 94 % te Afrika za 66 %.

Utjecaji poduzeća na bioraznolikost i ekosustave

Utjecaji poduzeća na bioraznolikost i ekosustave ovise o poslovnom modelu i strategiji, a razlikuju se od poduzeća do poduzeća, slika 2. Ti utjecaji ovise o nizu različitih čimbenika u poslovnim aktivnostima i cijelom lancu stvaranja vrijednosti poduzeća, koji uzrokuju neposredne i posredne učinke na bioraznolikost i ekosustave, slika 1.

Slika 1. Primjeri utjecaja poduzeća na bioraznolikost i ekosustave

Značajnost utjecaja poduzeća na bioraznolikost i ekosustave ponajviše ovisi o:

• vrstama gospodarskih djelatnosti kojima se poduzeće bavi;
• zemljopisnim lokacijama i rasprostranjenosti poduzeća te
• veličini poduzeća.

Podržavajuće aktivnosti poduzeća za bioraznolikost i ekosustave

Aktivnosti poduzeća koje podržavaju održanje bioraznolikosti, a time i djelovanja ekosustava, odnose se na aktivnosti koje utječu na ublažavanje utjecaja poduzeća na bioraznolikost i ekosustave, slika 2.

Slika 2. Aktivnosti poduzeća za bioraznolikost i ekosustave

Djelovanje Europske unije za održanje bioraznolikosti i ekosustava

Zastupnici u Europskom parlamentu snažno su podržali dva cilja vezana uz bioraznolikost i ekosustave:

• zaštita najmanje 30 % morskih i kopnenih područja koja uključuju šume, močvare, travnjake i obalne ekosustave te
• ostajanje netaknutim 10 % kopna EU-a i svjetskih oceana, uključujući sve ekosustave bogate ugljikom.

Ideja Europarlamentaraca je bila da tako definirani ciljevi budu pravno obvezujući i provedeni u državama Europske unije na nacionalnoj razini, u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima.

Nakon primljenog poziva od strane Parlamenta, Europska komisija je u svibnju 2020. predstavila novu Strategiju za biološku raznolikost do 2030. Potom je Parlament, imajući u vidu globalni cilj da svjetski ekosustavi budu obnovljeni, otporni i odgovarajuće zaštićeni do 2050., na plenarnoj sjednici u lipnju 2021. usvojio stajalište o “Strategiji EU-a za biološku raznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote.“

Početkom 2024. Europarlamentarci su podržali i novi Zakon o obnovi prirode (engl. Nature Restoration Law) koji predstavlja dio napora EU-a za očuvanje bioraznolikosti i ekosustava u Europi i koji obvezuje sve države EU-a na obnovu prirodnih staništa!!!

Konačno, 17. lipnja 2024., Vijeće EU-a je i službeno usvojilo Zakon o obnovi prirode koji ima za cilj uvođenje mjera za obnovu najmanje 20 % kopnenih i morskih područja EU-a do 2030. i svih ekosustava kojima je potrebna obnova do 2050. godine.

Nova obveza poduzeća prema bioraznolikosti i ekosustavima

Nova obveza poduzeća prema bioraznolikosti i ekosustavima nastala je krajem 2023. godine, stupanjem na snagu Europskih standarda za izvještavanje o održivosti (eng. European Sustainability Reporting Standards, ESRS). Njihova obvezna primjena krenula je s 01.01.2024., prvo za velika poduzeća koja su subjekti od javnog interesa s više od 500 zaposlenih.

Tematski standard Bioraznolikost i ekosustavi (poglavlje E4 u ESRS) definira izraze “bioraznolikost” i “biološka raznolikost” kao varijabilnost među živim organizmima različita podrijetla, među ostalim uključujući kopnene, slatkovodne, morske i druge vodne ekosustave i ekološke cjeline čiji su oni dijelovi. Ovaj tematski standard obuhvaća zahtjeve za objavljivanje informacija o održivosti poduzeća povezane s odnosom poduzeća s kopnenim, slatkovodnim i morskim staništima, ekosustavima i populacijama povezanih životinjskih i biljnih vrsta, uključujući raznolikost unutar vrsta, između vrsta i ekosustava te njihov međuodnos s autohtonim narodima i drugim pogođenim zajednicama.

Sukladno definiranom hodogramu obvezne primjene ESRS-a od strane poduzeća u Direktivi o korporativnom izvještavanju o održivosti (eng. Corporate Sustainability Reporting Directive, CSRD), nova obveza poduzeća prema bioraznolikosti i ekosustavima s vremenom će obuhvatiti oko 50.000 poduzeća.

Time će se važnost bioraznolikosti i ekosustava u poslovanju proširiti na sva velika, srednja i mala poduzeća koja kotiraju na burzi te poduzeća iz trećih zemalja koja prema definiranim kriterijima imaju značajno poslovanje na području EU-a.

Tranzicijski plan poduzeća za bioraznolikost i ekosustave

Tranzicijski plan za bioraznolikost i ekosustave ima za cilj pružiti uvid u otpornost poslovnog modela i strategije poduzeća u odnosu na bioraznolikost i ekosustave te kompatibilnost poslovnog modela i strategije poduzeća s relevantnim ciljnim vrijednostima globalne, nacionalne i lokalne javne politike koje se odnose na bioraznolikost i ekosustave. Sukladno definiranim obvezama u tematskom standardu Bioraznolikost i ekosustavi (ESRS E4), poduzeće mora objaviti svoj tranzicijski plan (narovno i rezultate ostvarenja plana!) za bioraznolikost i ekosustave kojim opisuje:

• procjenu otpornosti postojećeg poslovnog modela i strategije na fizičke, tranzicijske i sistemske rizike povezane s bioraznolikošću i ekosustavima;
• opseg analize otpornosti u odnosu na poslovanje poduzeća i više i niže razine njegova lanca vrijednosti te u odnosu na rizike koji se razmatraju u toj analizi;
• ključne pretpostavke;
• primijenjena razdoblja;
• rezultate analize otpornosti i
• sudjelovanje dionika, prema potrebi uključujući osobe s autohtonim i lokalnim znanjem.

Zaključno

S obzirom na dinamično međudjelovanje živih organizama u zdravim ekosustavima, nestanak jedne vrste može imati dalekosežan utjecaj na opskrbu hranom i održivost života mnogih drugih vrsta. Zato je nemoguće točno znati posljedice masovnog izumiranja različitih vrsta za održivost ljudske civilizacije na Zemlji!

Stoga se od poduzeća s razlogom očekuje da u svom tranzicijskom planu za bioraznolikost i ekosustave daju detaljan opis djelovanja kako će uskladiti svoj poslovni model i strategiju s relevantnim ciljevima i ciljnim vrijednostima za bioraznolikost i ekosustave do 2050.

I plan ne bi trebao ostati samo plan...

Matija Hlebar