Demistifikacija EU Taksonomije: još jedan „papir“ ili alat za odlučne promjene – klasifikacija održivih gospodarskih djelatnosti ?

Aktivnosti Europe na ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi sad se već mogu dobro i praktično razaznati. Da li ste se dosad zapitali, na primjer:

  • Ima li načina da se veliki financijski tokovi usmjere u borbu za podnosive klimatske promjene?
  • Koji će gospodarski sektori i djelatnosti biti klasificirani u gospodarski održive?
  • Hoćete li vi raditi u toj matici prvih poželjnih?
  • Naše velike tvrtke – obveznice nefinancijskog izvještavanje (68) trebaju se pripremiti – obveza im teče od 1.1.2021.

 

A sve to je iznimno važno!

***

Prije više od dvije godine, krajem mjeseca studenoga 2019., Europski parlament je proglasio klimatsku i ekološku krizu u Europi i svijetu. Odluka je donesena uoči UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama (COP25) u Madridu u prosincu 2019..

Tom su prilikom zastupnici u Europskom parlamentu uputili Europskoj komisiji tri sveobuhvatna i ambiciozna zahtjeva da:

  1. svi relevantni zakonski i proračunski prijedlozi EU-a budu u potpunosti usklađeni s ciljem ograničenja globalnog zatopljenja do 1.5°C
  2. na predstojećoj UN-ovoj konferenciji iznese strategiju EU-a o što skorijem postizanju klimatske neutralnosti, najkasnije do 2050. godine
  3. u Europski zeleni plan uključi i 55 postotni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine.

Zakonodavna perspektiva, i što je Taksonomija?

Uredba o taksonomiji je predložena od strane Europske komisije još u ožujku 2018., a stupila je na snagu u srpnju 2020.

Taksonomija je dio Akcijskog plana za financiranje održivog rasta kojim započinje provedba ambiciozne i sveobuhvatne europske strategije održivog financiranja. Održivo financiranje predstavlja proces razmatranja i uzimanja u obzir okolišnih, društvenih i upravljačkih (ESG) čimbenika prilikom donošenja odluke o ulaganju ili davanja savjeta o ulaganju.

Akcijskom planu za financiranje održivog rasta jedan je od glavnih ciljeva preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima radi postizanja održivog i uključivog rasta.

Postupak klasificije – koje će djelatnosti biti određene kao održive, pa i odmah dobrodošle

taksonomija1 300x175

Grafički prikaz 1: Definicija održivog ulaganja radi postizanja održivog i uključivog rasta

Nastavno, da bi se ostvarilo preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima, u Akcijskom planu je kao najvažnije i najhitnije djelovanje definirano uspostavljanje jedinstvenog sustava klasifikacije održivih gospodarskih djelatnosti – EU Taksonomije.

Upravo iz tog razloga Taksonomija se temelji na znanosti i tehnički pouzdanom sustavu klasifikacije održivih gospodarskih djelatnosti. Ona predstavlja ključan korak prema ostvarenju klimatski neutralne EU do 2050.

Poradi goruće klimatske i ekološke krize u Taksonomiji su prvo definirane održive gospodarske djelatnosti koje znatno doprinose jednom ili više okolišnih ciljeva tj. okolišno održive gospodarske djelatnosti.

taksonomija2 300x175

Grafički prikaz 2: Definicija okolišno održive gospodarske djelatnosti u Taksonomiji

Potpuno očekivano i znanstveno utemeljeno, u Taksonomiji je u prvom koraku prioritet dan okolišno održivim gospodarskim djelatnostima koje znatno doprinose dva okolišna cilja vezana za klimatske promjene. Prema tome, poduzeća obveznici,  dužna su objaviti već od 1. siječnja 2022. tri pokazatelja (promet, kapitalna ulaganja i operativni troškovi) u skladu s Taksonomijom samo za prva dva okolišna cilja:

  • ublažavanje klimatskih promjena i
  • prilagodba klimatskim promjenama.

taksonomija3 300x174

Grafički prikaz 3: Okolišni ciljevi definirani u Taksonomiji

Sukladno zacrtanom planu, naredni korak u razvoju Taksonomije će biti definiranje održivih gospodarskih djelatnosti koje znatno doprinose jednom ili više društvenih ciljeva tj. društveno održivih gospodarskih djelatnosti.

Slijedom svega navedenog, možemo shvatiti da Taksonomija za svoj krajnji cilj ima oblikovanje održivih poslovnih modela gospodarskih subjekata (poduzeća) i usmjeravanje njihovog poslovanja prema održivosti.

Je li Taksonomija spas u zadnji čas; shvaćanje Taksonomije u širem kontekstu

Dvije godine kasnije, unatoč proglašenim krizama na najvišoj europskoj instanci, naša civilizacija se suočava sa sistemskom prirodom globalnih ekoloških izazova i sve većim negativnim trendovima poput:

  • klimatskih promjena 
  • gubitka bioraznolikosti 
  • prekomjerne potrošnje resursa
  • gomilanja otpada
  • onečišćenja neviđenih razmjera
  • nedostatka pitke vode
  • oskudice hrane
  • oštećenja ozonskog omotača
  • zakiseljavanja oceana itd.

Postojeće krize samo dokazuju da je čovječanstvo u potpunosti izgubilo kompas na svom putu prema normalnoj budućnosti. Upravo zato Taksonomiju promatram kao jedinstveni vodič (alat) za izlaz iz klimatske i ekološke krize u kojoj se nalazimo.

Za mene Taksonomija u širem kontekstu predstavlja „slamku spasa“ za zaštitu, očuvanje i obnovu svega onoga što je bitno za opstanak i održanje naše civilizacije na planetu Zemlji. Stoga me žalosti bukvalno shvaćanje i predstavljanje Taksonomije kao još jedne u nizu novih  zakonodavnih obaveza za poduzeća i to s iznimno zahtjevnom primjenom u poslovanju.

Ljudska civilizacija je svojim vrijednostima i neodgovornim ponašanjem, napose poslovnim, dosegla krajnju razinu neodrživosti. Dotjerali smo do toga da zajednička Europska vlada mora donositi zakone i propise kojima se poslovanje poduzeća usmjerava prema onome što bi  nam svima trebalo biti općeprihvaćeno i normalno.

Ne bi li nam bilo svima važno

Stoga se u postojećoj situaciji pitam zar nam svima zajedno na planetu Zemlji ne bi trebalo biti najvažnije i prioritetno:

  • očuvati klimu povoljnu za život?
  • održivo upotrebljavati i štititi vodne i morske resurse?
  • napraviti prijelaz na kružno gospodarstvo?
  • učinkovito koristiti ograničene prirodne resurse?
  • sprječavati i kontrolirati onečišćenje?
  • štititi i obnavljati bioraznolikost i ekosustave?

Unatoč svemu što se događa, zar još ne shvaćamo da se dobar život i poslovanje mogu voditi jedino na zdravom planetu?

Zaključno

Proučavanjem Taksonomije, shvatio sam da se radi o jedinstvenom i svima dostupnom alatu za postizanje održivosti poslovanja. Stoga smatram da je u okolnostima klimatske i ekološke krize u kojoj se nalazimo, neophodno nadrasti bukvalno shvaćanje Taksonomije kao još jedne zakonodavne obveze s izrazito kompleksnom primjenom u poslovanju poduzeća.

Odlučnog sam mišljenja da bi, uz odgovarajući pristup i tumačenje, svako poduzeće (neovisno o veličini) jako pragmatično koristilo Taksonomiju u poslovanju jer želi svoj poslovni model učiniti:

  • održivim
  • otpornim na klimatske promjene
  • resursno učinkovitim i
  • dugoročno konkurentnim na tržištu.

 

Matija Hlebar,
stručnjak za održivi razvoj i izvještavanje o održivosti (ESG)

Priopćenja

  • 1
  • 2
Prev Next

Demistifikacija EU Taksonomije: još jedan „papir“ ili alat za odlučne promjene –…

Demistifikacija EU Taksonomije: još jedan „papir“ ili alat za odlučne promjene – klasifikacija održivih gospodarskih djelatnosti ?

Aktivnosti Europe na ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi sad se već mogu dobro i praktično razaznati. Da li ste se dosad zapitali, na primjer: Ima li načina da se veliki financijski tokovi usmjere u borbu za ...

14.12.2021. // Otvaranja:103

Opširnije

Poslovne mogućnosti povezane s klimom u perspektivi velikih poduzeća u Hrvatskoj

Poslovne mogućnosti povezane s klimom u perspektivi velikih poduzeća u Hrvatskoj

Poslovne mogućnosti povezane s klimom se odnose na ponudu proizvoda i usluga kojima poduzeća doprinose ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama. Tema poslovnih mogućnosti povezanih s klimom u...

02.11.2021. // Otvaranja:179

Opširnije

Taksonomija je svima dostupan alat za postizanje održivosti poslovanja

Taksonomija je svima dostupan alat za postizanje održivosti poslovanja

Dijelim s Vama svoje najvažnije spoznaje o Taksonomiji (Uredbi o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja) koja je posljednjih mjeseci uzrokovala mnogo briga i upitnika u hrvatskom poslovnom sektoru. Pro...

21.10.2021. // Otvaranja:171

Opširnije

Neophodna je zajednička, globalna akcija za očuvanje klime

Neophodna je zajednička, globalna akcija za očuvanje klime

Naš planet sve glasnije „vrišti“. Grčevita borba s klimatskim promjenama čuje se i vidi na svakom koraku. Toplinski valovi i temperaturni rekordi u ljetnim mjesecima izmjenjuju se kao na tekućoj...

31.08.2021. // Otvaranja:245

Opširnije

Velika poduzeća u Hrvatskoj slabo prepoznaju rizike koje donose klimatske promje…

Velika poduzeća u Hrvatskoj slabo prepoznaju rizike koje donose klimatske promjene

Atmosfera se zagrijava. Klima se mijenja. Tijekom ljetnih mjeseci sve se češće suočavamo s ekstremnim temperaturama zraka koje nas onemogućavaju u normalnom životu i radu. Javlja se osjećaj življenja "u loncu koji...

21.07.2021. // Otvaranja:290

Opširnije

Jeste li upoznati s novostima o proširenju obveze nefinancijskog izvještavanja z…

Novosti o proširenju obveze nefinancijskog izvještavanja za poduzeća, objavljene u emisiji Poslovni Plan na HTV-u, za koju je Matija Hlebar bio pozvan dati izjavu. Ukoliko ste zainteresirani za temu, izvo...

02.07.2021. // Otvaranja:360

Opširnije

Ozbiljne posljedice klimatskih promjena i u koprivničkom kraju

Ozbiljne posljedice klimatskih promjena i u koprivničkom kraju

Koprivnički kraj nalazi se u ruralnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, na području koprivničke Podravine. Klimatske promjene su i ovdje, u našem lokalnom kraju, već ostavile ozbiljne posljedice. Veliki porast pros...

30.06.2021. // Otvaranja:276

Opširnije

Tajna veza između starog papira, teretnih bicikala i Globalnih ciljeva održivog …

Tajna veza između starog papira, teretnih bicikala i Globalnih ciljeva održivog razvoja

Promatranje svijeta drugačijim očima i pronalaženje drugačijih, održivih rješenja Oduvijek promatram svijet oko sebe drugačijim očima. Tako vidim i prepoznajem različite okolišne, društvene i ekonom...

07.06.2021. // Otvaranja:335

Opširnije

Od velikih poduzeća (68) u Republici Hrvatskoj očekuje se više u pogledu obuzdav…

Od velikih poduzeća (68) u Republici Hrvatskoj očekuje se više u pogledu obuzdavanja klimatskih promjena

(Ilustracija 1: Poslovni svijet i klimatske promjene – perspektiva; Foto: Dreamstime)   Velika poduzeća u Hrvatskoj moraju bolje shvatiti i ukloniti rizike negativnih učinaka na klimu i o tome svakogodi&sc...

21.05.2021. // Otvaranja:378

Opširnije

Klimatske promjene iziskuju nužni i brzi početak prilagodbe u Republici Hrvatsko…

Klimatske promjene iziskuju nužni i brzi početak prilagodbe u Republici Hrvatskoj! A toga još nema. Zašto?

Prema procjeni EFA Republika Hrvatska spada među buduća TRI  najveća klimatska stradalnika u Europi! Tome već i svjedočimo. Nakon još jedne u nizu blagih zima, svježe je naše sjećanje i ogorčenje...

06.05.2021. // Otvaranja:403

Opširnije

Znate li koliko velikih poduzeća u Hrvatskoj izvještava o klimatskim promjenama …

Znate li koliko velikih poduzeća u Hrvatskoj izvještava o klimatskim promjenama na najvišoj upravljačkoj razini?

Najnovije spoznaje na području održivosti i izvještavanja u velikim poduzećima u Hrvatskoj o klimatskim promjenama - na najvišoj upravljačkoj razini. Riječ je o izvještavanju o klimat...

27.04.2021. // Otvaranja:379

Opširnije

Jeste li utvrdili rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz vaših pos…

Jeste li utvrdili rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz vaših poslovnih djelatnosti? I zašto je to važno?

Utvrđivanje rizika negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz poslovnih djelatnosti, bez obzira radi li se o poduzeću ili organizacijama iz javnog i civilnog sektora, predstavlja izvrsnu polaznu osnovu za pokretanje i...

20.04.2021. // Otvaranja:403

Opširnije

Velika poduzeća u Hrvatskoj koja izvještavaju o klimatskim promjenama - prema dj…

Velika poduzeća u Hrvatskoj koja izvještavaju o klimatskim promjenama - prema djelatnostima (2019.)

Slijedom uvida u djelatnosti velikih poduzeća u Hrvatskoj koja izvještavaju o klimatskim promjenama prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NSK), može se zaključiti da najveći značaj klimatskim promjenama u p...

08.04.2021. // Otvaranja:441

Opširnije

Samo 28 % velikih poduzeća u Hrvatskoj izvještava o klimatskim promjenama (2019.…

Samo 28 % velikih poduzeća u Hrvatskoj izvještava o klimatskim promjenama (2019.)

Unatoč svim dosad provedenim aktivnostima i naporima Europske unije (EU) na području klimatskih promjena koji se odnose i na Republiku Hrvatsku kao punopravnu članicu, rezultati opsežnog istraživanja koje sam protek...

29.03.2021. // Otvaranja:435

Opširnije

Naša klima se „topi“ brže nego što možemo zamisliti

Naša klima se „topi“ brže nego što možemo zamisliti

Početkom veljače 2021. godine glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Antonio Guterres pozvao je svjetske čelnike da u svojim zemljama proglase klimatski izvanrednu situaciju jer se svijet suočava s katastrofalnim porastom...

26.03.2021. // Otvaranja:441

Opširnije

U Hrvatskoj o klimatskim promjenama izvještava tek 19 određenih velikih poduzeća

U Hrvatskoj o klimatskim promjenama izvještava tek 19 određenih velikih poduzeća

U skladu s Direktivom o nefinancijskom izvještavanju (Direktiva 2014/95/EU) informacije povezane s klimom trebale bi, ako je to potrebno, uključivati glavne rizike negativnih učinaka za razvoj, poslovne rezultate ...

22.03.2021. // Otvaranja:433

Opširnije