Uvod

 

U današnjem globaliziranom svijetu, mnoga velika poduzeća svojom ekonomskom snagom nadmašuju gospodarstva cijelih država pa čak i gospodarstva više država zajedno. Velika poduzeća u svojim poslovnim djelatnostima zapošljavaju čitave „vojske“ pojedinaca (radnika) koji imaju potrebna znanja, vještine i sposobnosti za ostvarenje kratkoročnih i dugoročnih financijskih (profitnih) ciljeva poduzeća. poduzeća. No takva poduzeća kroz svoj lanac stvaranja novih vrijednosti (profita) često imaju značajan, a ponekad u potpunosti nesaglediv, okolišni, društveni i ekonomski utjecaj. Taj utjecaj zbog globaliziranog djelovanja i rasprostranjenosti takvih tvrtki može se osjetiti stoga na cijelom našem planetu.

Možemo li zamisliti kakvi bi sve i koliki bili pozitivni okolišni, društveni i ekonomski utjecaji takvih poduzeća kada bi u svojim politikama primitaka unutar poduzeća takve velike, globalne, tvrtke imale jasno definirane poticajne mjere za sve zaposlene upravo za postizanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva održivosti?

 

Važnost politika primitaka poduzeća za postizanje održivog poslovanja

 

U suvremenom poslovnom okruženju, obilježenom rastućim regulatornim zahtjevima i očekivanjima interesno-utjecajnih skupina, politike primitaka unutar poduzeća s jasno definiranim poticajnim mjerama za sve zaposlenike za postizanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva održivosti su jedan od ključnih alata za precizno usmjeravanje poduzeća prema održivom poslovanju.

U ranijim nastavcima ovog serijala posebno smo se dotaknuli uloge radnika-zaposlenika, brige i načinima osvješćivanja i  poticanja u ostvarivanju nefinancijskih ciljeva održivosti poslovanja. No oni koji na kraju snose formalnu odgovornost za održivost poslovanja su rukovoditelji i uprave pa se u regulatornom okviru logično upravo traži uspostavljanje veze politika primitaka  i održivosti poslovanja za one koji vode poduzeće.

Važnost ovih politika potvrđuju i novija međunarodna istraživanja. Primjerice, prema KPMG‑ovu globalnom izvješću, više od 80 % velikih poduzeća u Europskoj uniji već je u svoje politike primitaka poduzeća integriralo poticajne mjere vodećem kadru za postizanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva održivosti.

Rezultati istraživanja ukazuju na snažnu institucionalnu i tržišnu usmjerenost europskih poduzeća prema održivosti. Također pokazuju da 88 % europskih poduzeća usklađuje ciljeve nagrađivanja radnika s ciljevima održivosti koji su važni za njihovo poslovanje, poput smanjenja emisija stakleničkih plinova, povećanja energetske učinkovitosti, sigurnosti na radu ili rodne ravnopravnosti.

 

Primjeri politika primitaka poduzeća u Hrvatskoj s uključenim ciljevima održivosti

 

Primjeri politika primitaka poduzeća u Hrvatskoj s uključenim ciljevima održivosti/nefinancijskim ciljevima na kolektivnoj (zajedničkoj za sve zaposlenike) osnovi pokazuju da neka vodeća poduzeća i sektorski lideri u Hrvatskoj slijede europske i globalne trendove u održivom poslovanju. Pokazat ćemo na tri javno dostupna konkretna primjera kako su te tvrtke provele politiku primitaka članova svojih uprava.

U Politici primitaka Hrvatskog telekoma naglasak je na kulturi koja promiče poslovnu strategiju Društva, dugoročne interese i održivost kroz kratkoročne i dugoročne sustave poticaja koji također zahtijevaju fleksibilnost i adaptaciju na nove tržišne i socijalne okolnosti radi dugoročne dobrobiti Društva i svih njegovih dionika.

Kolektivni ciljevi podijeljeni su između financijskih i nefinancijskih (strateških) ciljeva Društva. Kratkoročnom stimulacijom nagrađuje se ostvarenje kolektivnih ciljeva tijekom razdoblja od jedne godine. Dodatno tu je i četverogodišnji program koji je povezan s postizanjem specifičnih parametara uspješnosti Grupe koji su izraženi u obliku financijskih ciljeva i ciljeva povezanih s održivošću. Ideja je da kroz zasebnu stimulaciju, kratkoročnu i dugoročnu, rukovodeći kadar provede ove ne financijske ciljeve s jednakim marom kao i financijske, tj da nije dovoljno brinuti se samo o profitu.

U Politici primitaka Hrvatske poštanske banke za uočiti je sličnu povezanost. Za grupu ciljeva: ODRŽIVO POSLOVANJE određen je ponder od 10 % u ciljevima za period do 2026. godine. Ključni pokazatelji poslovanja u toj grupi ciljeva su smjernice koje usklađuju sve ostale ciljeve s ESG faktorima održivosti. Već samo učešće cilja održivog poslovanja u grupi sa svim ostalim ciljevima, za naredno razdoblje tijekom kojeg se primjenjuje ova Politika primitaka, dodati će naglasak održivosti na pažljivom upravljanju rizicima, kreiranju vrijednosti za dioničare kroz rast tržišnog udjela i ostvarenje profita, racionalnom upravljanju troškovima, kreiranju održivih prihoda temeljeno na kvalitetnoj usluzi klijentima. Tako se misli postići optimalni ishod za Banku, njene dioničare i klijente.

U Politici primitaka Atlantic Grupe definirano je da je iznos godišnjeg dodatka povezan s ostvarenjem ključnih financijskih/prodajnih pokazatelja, ali i kvalitativnih (nefinancijskih) pokazatelja učinka. Ostvarenje kvalitativnog (nefinancijskog) cilja se sastoji od pokazatelja za određenu godinu. Pokazatelji čine Indeks održivosti Društva kojim su kao relevantni stupovi obuhvaćene emisije, voda, recikliranje, proizvodi i zaposlenici. Ocjena nefinancijskog cilja se temelji na službenom izvješću Društva i/ili kvantitativnom i/ili kvalitativnom istraživanju od strane odgovarajućih neovisnih partnera, tj. istraživačke agencije.

 

Zaključno

 

Sva poduzeća imaju priliku u svojim politikama primitaka jasno definirati poticajne mjere svim zaposlenicima za postizanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva održivosti kao temelj njihovog održivog poslovanja. Logično je (i obavezno) stoga jasno povezati ciljeve održivog poslovanja i s primicima vodećeg kadra poduzeća. Tako sva poduzeća imaju priliku višestruko povećati svoje pozitivne okolišne, društvene i ekonomske utjecaje u cijelom lancu stvaranja vrijednosti, uz istovremeno višestruko smanjenje svojih negativnih ekonomskih, okolišnih i društvenih utjecaja.

No unatoč svih politika primitaka u kojima se danas već i regulatorno i deklarativno traži povezivanje nagrada rukovodstva s održivošću, održivost se ne postiže bez svakog zaposlenika i njegovog osobnog zalaganja za održivost. Kako potaknuti i nagraditi baš svakog zaposlenika (ne samo rukovoditelje i upravu !) u poduzeću za sudjelovanje u izgradnji održivog poslovanja poduzeća – to je pravi izazov! I tek poduzeća koja odgovore tom izazovu bit će uistinu održiva.

 

Matija Hlebar, veljača 2026.