Održivi proizvodi široke potrošnje – put prema održivoj budućnosti

Uvod

 

Proizvodi široke potrošnje (engl. Fast Moving Consumer Goods, FMCG) su proizvodi koje svakodnevno koristimo i često ih kupujemo za naša kućanstva. Glavne karakteristike proizvoda široke potrošnje su masovna proizvodnja i distribucija, velika dostupnost u trgovinama, brza potrošnja (koriste se i troše u kratkom roku), visoka učestalost kupnje i niža cijena po jedinici proizvoda. Najčešći primjeri proizvoda široke potrošnje jesu:

– hrana i piće (kruh, mlijeko, ulje, šećer, sokovi, voda, pivo, gotovi i polugotovi proizvodi)

– higijenski i kućanski proizvodi (deterdženti, omekšivači, sapuni, šamponi, gelovi,

toaletni papir, maramice)

– osobna njega (pasta za zube, dezodoransi, kozmetika)

– kućni ljubimci (hrana za pse i mačke).

Zbog učestale kupnje pakiranje (ambalaža) proizvoda široke potrošnje ima veliki utjecaj na njihovu održivost u cijelom lancu stvaranja vrijednosti kao i na sveukupnu održivost ljudske civilizacije.

 

Pitanja o održivosti proizvoda široke potrošnje iz perspektive potrošača

 

Padne li nam ikad na pamet koliko su ti proizvodi održivi po svom sastavu i/ili koliko je održiva ambalaža u koju su pakirani? Razmišljamo li u trgovinama tijekom procesa donošenja odluka o odabiru proizvoda široke potrošnje uopće o njihovoj održivosti u bilo kom pogledu?

Tražimo li svjesno i ciljano prilikom biranja proizvoda široke potrošnje postoje li na njihovoj ambalaži informacije o održivosti proizvoda? Odabiremo li proizvode široke potrošnje, koje najčešće koristimo u našem kućanstvu, na temelju raspoloživih informacija o održivosti na njihovoj ambalaži?

Predstavlja li navika biranja održivih proizvoda široke potrošnje sastavni dio naše kulture održivosti?

 

Ambalaža proizvoda široke potrošnje

 

Proizvodi široke potrošnje najčešće su pakirani u ambalažu koja je niske cijene (jeftina), male mase (lagana), praktična za upotrebu, pogodna za masovnu proizvodnju, distribuciju i brzu potrošnju. Vrsta ambalaže proizvoda široke potrošnje ovisi o kategoriji proizvoda, a u praksi se koriste sljedeće vrste ambalaže:

1. Plastika (najčešća ambalaža za FMCG)

Koristi se zbog niske cijene, male mase, jednostavnog oblikovanja, otpornosti (ne lomi se) i praktična je za velike količine. Najčešće se koristi za prehrambene proizvode, pića (PET boce), šampone, gelove, kreme, deterdžente i omekšivače.

2. Kartonska i papirnata ambalaža

Koristi se sve više zbog održivosti i mogućnosti recikliranja. Najčešće se koristi za suhe proizvode, žitarice, tjesteninu i kekse, u obliku papirnatih vrećica i Tetra Paka za mlijeko i sokove.

3. Limenke i metalna ambalaža

Koristi se vrlo često kod proizvoda s duljim rokom trajanja. Najčešće se koristi kao aluminijske limenke (za različita alkoholna i bezalkoholna pića), konzerve (za različite vrste mesnih proizvoda, ribe i povrće) i sprejevi (dezodoransi, sredstva za čišćenje)

4. Staklena ambalaža

Koristi se najčešće u prehrambenoj industriji, osobito za proizvode koji trebaju zaštitu od kemijskih reakcija poput nekih sokova i alkoholnih pića, džemova, meda, umaka, kave, začina, dječje hrane i slično.

5. Fleksibilna ambalaža

Koristi se vrlo često u prehrambenoj industriji zbog svoje ekonomičnosti i fleksibilnosti, a osobito za instant juhe, začine, grickalice, kavu,  praškaste i smrznute proizvode.

6. Višeslojna ambalaža

Izrađena je od kombinacije plastike, aluminija i papira. Koristi se najčešće u prehrambenoj industriji, osobito za proizvode s posebnim zahtjevima kao što su neke vrste pića i mlijeka (Tetra Pak), snack proizvodi koji trebaju barijeru od vlage i zraka, energetske i proteinske pločice.

 

Dugoročna (ne)održivost trenutno najčešće FMCG ambalaže – plastike?

 

Proizvodnja plastike u svijetu je 1950. godine bila 2 milijuna tona, a 2022. godine oko 475 milijuna tona. U promatranom razdoblju proizvodnja plastike na planetu Zemlji  je porasla za čak 473 milijuna tona. Preko 99 % plastike proizvedeno je od kemikalija dobivenih iz fosilnih goriva. Ukoliko u globalnom ekonomskom modelu sve ostane isto kao dosad (engl. business as usual), iz sadašnje perspektive do 2040. godine se očekuje daljnji rast proizvodnje plastike u svijetu za oko 70 %.

Više od polovice godišnje proizvedene plastike na planetu Zemlji se koristi samo jednom. Tek 9 % (niti jedna desetina) proizvedene plastike se zapravo reciklira, dok istovremeno podaci pokazuju da se 15 % plastičnog otpada u svijetu prikupi za recikliranje. Oko 46 % završi na odlagalištima, 17 % se spaljuje, a s 22 % se neodgovarajuće upravlja pa postaje miješano smeće koje završava na kopnu ili u oceanima. Brojni znanstvenici upozoravaju da pristup rješavanju globalnog problema otpada od plastike koji se temelji na prikupljanju i recikliranju, ne vodi prema održivoj budućnosti. Sadašnja globalna stopa recikliranja plastike od 9 % ima ograničeni potencijal rasta. Čak i ako uspijemo povećati globalnu stopu recikliranja plastičnog otpada u sljedećih nekoliko desetljeća na 15, 20 ili 30 %, ostaje velika količina koja i dalje zagađuje okoliš i šteti ljudskom zdravlju.

 

Primjeri održivih proizvoda široke potrošnje u Hrvatskoj

 

Primjeri održivih proizvoda široke potrošnje u Hrvatskoj pokazuju da sve veći broj poduzeća koja su prisutna na hrvatskom tržištu slijedi prisutne trendove u smjeru proizvodnje i distribucije održivih proizvoda široke potrošnje.

U nastavku navodim tri primjera takvih proizvoda na hrvatskom tržištu koje sam zapazio.  Nije mi namjera reklamirati sam proizvod već pozitivne primjere i rezultate razmišljanja o održivosti proizvoda:

Kravica kraljica inovativni brend mliječnih proizvoda u svojoj liniji ima isključivo domaće proizvode bazirane na mlijeku baranjskih farmi i proizvođača. Karton Kravica Kraljica ambalaže dolazi od drveta, a čep i zaštitni slojevi pakiranja izrađeni su od plastike dobivene od šećerne trske iz održivog uzgoja. Što je veći udio biljnih/obnovljivih materijala u ambalaži, to je njezin utjecaj na klimu niži, jer se obnovljivi materijali, kada se njima odgovorno upravlja, mogu obnoviti i tijekom svog rasta apsorbiraju CO2 iz zraka. Višeslojna kartonska ambalaža, odnosno popularni  Tetra Pak čuva hranjive tvari proizvoda, ali i okoliš. Nakon upotrebe proizvoda Kraljica Kravica, Tetra Pak ambalažu treba odložiti u odgovarajući spremnik, kako bi se ona prikupila za reciklažu.

Biogena dodaci prehrani i well-being proizvodi. Održivo pakiranje je puno više od pukog “može se reciklirati”. Njihova eko-ambalaža je inovativno pakiranje proizvedeno na biljnoj osnovi. Točnije, izrađena je od bioplastike dobivene iz ostataka prerade šećerne trske. Ti ostaci — poput gornje i donje trećine biljke te tzv. prešanog kolača — nastaju u velikim količinama i nisu prikladni za prehrambenu upotrebu. Umjesto da ostanu neiskorišteni, oni ih koriste kao sirovinu za njihovu održivu ambalažu.

Eco Gourmet biorazgradiva ambalaža od šećerne trske. Tijekom procesa proizvodnje šećera, vlakna šećerne trske postaju nusproizvod koji je prepoznat kao idealan materijal za proizvodnju jednokratnog posuđa za jelo, zbog svojih idealnih svojstava: nema utjecaj na okus i aromu hrane; ima odlična termička svojstva, čime posuđe postaje pogodno za temperature od -25 ° C do 200 ° C; može se koristiti u mikrovalnoj, električnoj ili plinskoj pećnici; otporan je na vodu i ulja; potpuno je biorazgradiv, pa se posuđe nakon upotrebe može kompostirati.

Zaključno

Održivi proizvodi široke potrošnje predstavljaju jedan od najvažnijih koraka prema odgovornijem i zdravijem odnosu prema planetu Zemlji, odnosno prema održivoj budućnosti. Prijelaz na etičku proizvodnju, ekološki prihvatljivu ambalažu, obnovljive materijale i sustave pokazuje da poduzeća mogu istodobno zadovoljiti potrebe potrošača i smanjiti negativan utjecaj na okoliš.

Ne zaboravimo: ako se proizvođači trude napraviti održivi proizvod – ne mogu u tome uspjeti ako ih mi ne podržavamo kupnjom i ako se svojom glavom u trgovini ne odlučujemo (samo) za održive proizvode.

U konačnici, svaki odgovorno proizveden i odabran proizvod široke potrošnje nas približava održivoj budućnosti u kojoj se prirodni resursi koriste mudrije, a utjecaj na okoliš smanjuje za dobrobit svih.

Matija Hlebar, ožujak 2026.

Ostale objave

  • 1
  • 2
Prev Next

123. Ideja za kulturu održivosti: Čuvajmo se budućih toplinskih valova

123. Ideja za kulturu održivosti: Čuvajmo se budućih toplinskih valova

Jesmo li svjesni da danas živimo u začaranom krugu koji je svojim aktivnostima uzrokovala naša civilizacija (globalno zagrijavanje, klimatske promjene i toplinski valovi)? Znamo li da toplinski valovi predstavlja...

02.07.2026. // Otvaranja:42

Opširnije

122. Ideja za kulturu održivosti: Jedimo sezonske kruške

122. Ideja za kulturu održivosti: Jedimo sezonske kruške

Živimo li u klimatskom području Zemlje u kojem voćke kruške rastu i sezonski dozrijevaju u voćnjacima, vrtovima, dvorištima kuća, oko višestambenih zgrada ili čak na javnim površinama? Ili ži...

25.06.2026. // Otvaranja:106

Opširnije

121. Ideja za kulturu održivosti: Hodajmo šumskim stazama

121. Ideja za kulturu održivosti: Hodajmo šumskim stazama

Spadamo li u skupinu ljudi koji žive u neposrednoj blizini šume i šumskih staza? Ako spadamo u takvu skupinu ljudi, sjećamo li se kad smo posljednji put otišli u šumu i jednostavno „sam...

19.06.2026. // Otvaranja:117

Opširnije

120. Ideja za kulturu održivosti: Ne bacajmo hranu

120. Ideja za kulturu održivosti: Ne bacajmo hranu

Pitamo li se ponekad kakav je naš odnos prema hrani koju svakodnevno jedemo? Pridajemo li dovoljno pažnje hrani? Odnosimo li se prema hrani s poštovanjem i zahvalnošću u svakoj prilici? Doživljava...

17.06.2026. // Otvaranja:169

Opširnije

119. Ideja za kulturu održivosti: Prakticirajmo šumsku kupku

119. Ideja za kulturu održivosti: Prakticirajmo šumsku kupku

Moguće smo u nekoj prilici već prakticirali šumsku kupku, a da toga nismo bili svjesni? Asocira li nas šumska kupka na kupanje u šumi ili na nešto drugo? Djeluje li nam prakticiranje &scaron...

12.06.2026. // Otvaranja:183

Opširnije

118. Ideja za kulturu održivosti: Budimo okolišno osviješteni

118. Ideja za kulturu održivosti: Budimo okolišno osviješteni

Što za svakoga od nas znači biti okolišno osviješten? Mislimo li svi na isto pod okolišno osviješten? Jesmo li doista okolišno osviješteni ili samo mislimo da jesmo? Ak...

10.06.2026. // Otvaranja:148

Opširnije

117. Ideja za kulturu održivosti: Postavljajmo solarne elektrane

Razmišljamo li u našem kućanstvu o postavljanju solarne elektrane ili smo je već postavili? Ako razmišljamo o postavljanju solarne elektrane u našem kućanstvu, što nas je potaknulo na ...

22.05.2026. // Otvaranja:212

Opširnije

116. Ideja za kulturu održivosti: Birajmo održive proizvode široke potrošnje

Proizvodi široke potrošnje su proizvodi koje učestalo (svakodnevno) koristimo i kupujemo za naša domaćinstva. To su primjerice hrana, piće i higijenski proizvodi. Glavne karakteristike proizvoda &sc...

19.05.2026. // Otvaranja:218

Opširnije

115. Ideja za kulturu održivosti: Postavimo štedne glave na tuševe

Znamo li zašto je voda ključna za naš život i za život svih bića na Zemlji? Kako voda utječe na naše zdravlje? Koliko smo svjesni vlastite potrošnje vode? Pitamo li se barem ponekad koliko ...

14.05.2026. // Otvaranja:216

Opširnije

114. Ideja za kulturu održivosti: Ugradimo perlatore na slavine

Imamo li među našim vrijednostima, u našim mislima, uvijek spoznaju da bez vode nema života? Znamo li koliko najviše dana prosječan čovjek može preživjeti bez vode? Jesmo li svjesni važnosti očuvan...

12.05.2026. // Otvaranja:175

Opširnije

113. Ideja za kulturu održivosti: S djecom istražujmo prirodu

Jesmo li svjesni važnosti prirode u našem životu i životu naše djece? Doživljavamo li prirodu kao temelj naših života? Znamo li da iz prirode uzimamo sve što nam je neophodno za život: zrak ...

11.05.2026. // Otvaranja:204

Opširnije

112. Ideja za kulturu održivosti: Sušimo rublje prirodnim putem

Sušimo li rublje prirodnim putem (na zraku, bez sušilice) kad god je moguće? Moguće spadamo u skupinu ljudi koji, bez obzira na postojanje uvjeta u domaćinstvu za sušenje rublja prirodnim putem, uvi...

11.05.2026. // Otvaranja:169

Opširnije

111. Ideja za kulturu održivosti: Radimo kišne vrtove

111. Ideja za kulturu održivosti: Radimo kišne vrtove

Kišni vrt je biljem zasađeno plitko udubljenje u tlu koje služi za prikupljanje, zadržavanje i prirodnu infiltraciju oborinske vode (kišnice) s krovova, cesta, parkirališta ili drugih nepropusnih pov...

24.04.2026. // Otvaranja:267

Opširnije

110. Ideja za kulturu održivosti: Smanjimo svjetlosno onečišćenje

Svjetlosno onečišćenje je oblik onečišćenja okoliša koji nastaje noću zbog prekomjerne, nepravilno usmjerene ili nepotrebne umjetne rasvjete. Ono se manifestira kao prekomjerno osvjetljavanje prostor...

22.04.2026. // Otvaranja:238

Opširnije

109. Ideja za kulturu održivosti: Uspostavljajmo prijateljstva

Prijateljstvo je poseban odnos između ljudi koji se temelji na povjerenju, uzajamnom poštovanju, razumijevanju i međusobnoj iskrenoj brizi. U prijateljstvu ljudi: prihvaćaju jedni druge takvima kakvi jesu ...

20.04.2026. // Otvaranja:230

Opširnije

108. Ideja za kulturu održivosti: Optimizirajmo potrošnju motornih goriva

Motorna goriva se koriste za pogonski rad motora i to najčešće motora s unutarnjim izgaranjem u vozilima (kao što su osobni automobili, motori, kamioni, autobusi, traktori), strojevima i plovilima. Razmi&s...

16.04.2026. // Otvaranja:267

Opširnije