Uvod

 

Proizvodi široke potrošnje (engl. Fast Moving Consumer Goods, FMCG) su proizvodi koje svakodnevno koristimo i često ih kupujemo za naša kućanstva. Glavne karakteristike proizvoda široke potrošnje su masovna proizvodnja i distribucija, velika dostupnost u trgovinama, brza potrošnja (koriste se i troše u kratkom roku), visoka učestalost kupnje i niža cijena po jedinici proizvoda. Najčešći primjeri proizvoda široke potrošnje jesu:

– hrana i piće (kruh, mlijeko, ulje, šećer, sokovi, voda, pivo, gotovi i polugotovi proizvodi)

– higijenski i kućanski proizvodi (deterdženti, omekšivači, sapuni, šamponi, gelovi,

toaletni papir, maramice)

– osobna njega (pasta za zube, dezodoransi, kozmetika)

– kućni ljubimci (hrana za pse i mačke).

Zbog učestale kupnje pakiranje (ambalaža) proizvoda široke potrošnje ima veliki utjecaj na njihovu održivost u cijelom lancu stvaranja vrijednosti kao i na sveukupnu održivost ljudske civilizacije.

 

Pitanja o održivosti proizvoda široke potrošnje iz perspektive potrošača

 

Padne li nam ikad na pamet koliko su ti proizvodi održivi po svom sastavu i/ili koliko je održiva ambalaža u koju su pakirani? Razmišljamo li u trgovinama tijekom procesa donošenja odluka o odabiru proizvoda široke potrošnje uopće o njihovoj održivosti u bilo kom pogledu?

Tražimo li svjesno i ciljano prilikom biranja proizvoda široke potrošnje postoje li na njihovoj ambalaži informacije o održivosti proizvoda? Odabiremo li proizvode široke potrošnje, koje najčešće koristimo u našem kućanstvu, na temelju raspoloživih informacija o održivosti na njihovoj ambalaži?

Predstavlja li navika biranja održivih proizvoda široke potrošnje sastavni dio naše kulture održivosti?

 

Ambalaža proizvoda široke potrošnje

 

Proizvodi široke potrošnje najčešće su pakirani u ambalažu koja je niske cijene (jeftina), male mase (lagana), praktična za upotrebu, pogodna za masovnu proizvodnju, distribuciju i brzu potrošnju. Vrsta ambalaže proizvoda široke potrošnje ovisi o kategoriji proizvoda, a u praksi se koriste sljedeće vrste ambalaže:

1. Plastika (najčešća ambalaža za FMCG)

Koristi se zbog niske cijene, male mase, jednostavnog oblikovanja, otpornosti (ne lomi se) i praktična je za velike količine. Najčešće se koristi za prehrambene proizvode, pića (PET boce), šampone, gelove, kreme, deterdžente i omekšivače.

2. Kartonska i papirnata ambalaža

Koristi se sve više zbog održivosti i mogućnosti recikliranja. Najčešće se koristi za suhe proizvode, žitarice, tjesteninu i kekse, u obliku papirnatih vrećica i Tetra Paka za mlijeko i sokove.

3. Limenke i metalna ambalaža

Koristi se vrlo često kod proizvoda s duljim rokom trajanja. Najčešće se koristi kao aluminijske limenke (za različita alkoholna i bezalkoholna pića), konzerve (za različite vrste mesnih proizvoda, ribe i povrće) i sprejevi (dezodoransi, sredstva za čišćenje)

4. Staklena ambalaža

Koristi se najčešće u prehrambenoj industriji, osobito za proizvode koji trebaju zaštitu od kemijskih reakcija poput nekih sokova i alkoholnih pića, džemova, meda, umaka, kave, začina, dječje hrane i slično.

5. Fleksibilna ambalaža

Koristi se vrlo često u prehrambenoj industriji zbog svoje ekonomičnosti i fleksibilnosti, a osobito za instant juhe, začine, grickalice, kavu,  praškaste i smrznute proizvode.

6. Višeslojna ambalaža

Izrađena je od kombinacije plastike, aluminija i papira. Koristi se najčešće u prehrambenoj industriji, osobito za proizvode s posebnim zahtjevima kao što su neke vrste pića i mlijeka (Tetra Pak), snack proizvodi koji trebaju barijeru od vlage i zraka, energetske i proteinske pločice.

 

Dugoročna (ne)održivost trenutno najčešće FMCG ambalaže – plastike?

 

Proizvodnja plastike u svijetu je 1950. godine bila 2 milijuna tona, a 2022. godine oko 475 milijuna tona. U promatranom razdoblju proizvodnja plastike na planetu Zemlji  je porasla za čak 473 milijuna tona. Preko 99 % plastike proizvedeno je od kemikalija dobivenih iz fosilnih goriva. Ukoliko u globalnom ekonomskom modelu sve ostane isto kao dosad (engl. business as usual), iz sadašnje perspektive do 2040. godine se očekuje daljnji rast proizvodnje plastike u svijetu za oko 70 %.

Više od polovice godišnje proizvedene plastike na planetu Zemlji se koristi samo jednom. Tek 9 % (niti jedna desetina) proizvedene plastike se zapravo reciklira, dok istovremeno podaci pokazuju da se 15 % plastičnog otpada u svijetu prikupi za recikliranje. Oko 46 % završi na odlagalištima, 17 % se spaljuje, a s 22 % se neodgovarajuće upravlja pa postaje miješano smeće koje završava na kopnu ili u oceanima. Brojni znanstvenici upozoravaju da pristup rješavanju globalnog problema otpada od plastike koji se temelji na prikupljanju i recikliranju, ne vodi prema održivoj budućnosti. Sadašnja globalna stopa recikliranja plastike od 9 % ima ograničeni potencijal rasta. Čak i ako uspijemo povećati globalnu stopu recikliranja plastičnog otpada u sljedećih nekoliko desetljeća na 15, 20 ili 30 %, ostaje velika količina koja i dalje zagađuje okoliš i šteti ljudskom zdravlju.

 

Primjeri održivih proizvoda široke potrošnje u Hrvatskoj

 

Primjeri održivih proizvoda široke potrošnje u Hrvatskoj pokazuju da sve veći broj poduzeća koja su prisutna na hrvatskom tržištu slijedi prisutne trendove u smjeru proizvodnje i distribucije održivih proizvoda široke potrošnje.

U nastavku navodim tri primjera takvih proizvoda na hrvatskom tržištu koje sam zapazio.  Nije mi namjera reklamirati sam proizvod već pozitivne primjere i rezultate razmišljanja o održivosti proizvoda:

Kravica kraljica inovativni brend mliječnih proizvoda u svojoj liniji ima isključivo domaće proizvode bazirane na mlijeku baranjskih farmi i proizvođača. Karton Kravica Kraljica ambalaže dolazi od drveta, a čep i zaštitni slojevi pakiranja izrađeni su od plastike dobivene od šećerne trske iz održivog uzgoja. Što je veći udio biljnih/obnovljivih materijala u ambalaži, to je njezin utjecaj na klimu niži, jer se obnovljivi materijali, kada se njima odgovorno upravlja, mogu obnoviti i tijekom svog rasta apsorbiraju CO2 iz zraka. Višeslojna kartonska ambalaža, odnosno popularni  Tetra Pak čuva hranjive tvari proizvoda, ali i okoliš. Nakon upotrebe proizvoda Kraljica Kravica, Tetra Pak ambalažu treba odložiti u odgovarajući spremnik, kako bi se ona prikupila za reciklažu.

Biogena dodaci prehrani i well-being proizvodi. Održivo pakiranje je puno više od pukog “može se reciklirati”. Njihova eko-ambalaža je inovativno pakiranje proizvedeno na biljnoj osnovi. Točnije, izrađena je od bioplastike dobivene iz ostataka prerade šećerne trske. Ti ostaci — poput gornje i donje trećine biljke te tzv. prešanog kolača — nastaju u velikim količinama i nisu prikladni za prehrambenu upotrebu. Umjesto da ostanu neiskorišteni, oni ih koriste kao sirovinu za njihovu održivu ambalažu.

Eco Gourmet biorazgradiva ambalaža od šećerne trske. Tijekom procesa proizvodnje šećera, vlakna šećerne trske postaju nusproizvod koji je prepoznat kao idealan materijal za proizvodnju jednokratnog posuđa za jelo, zbog svojih idealnih svojstava: nema utjecaj na okus i aromu hrane; ima odlična termička svojstva, čime posuđe postaje pogodno za temperature od -25 ° C do 200 ° C; može se koristiti u mikrovalnoj, električnoj ili plinskoj pećnici; otporan je na vodu i ulja; potpuno je biorazgradiv, pa se posuđe nakon upotrebe može kompostirati.

Zaključno

Održivi proizvodi široke potrošnje predstavljaju jedan od najvažnijih koraka prema odgovornijem i zdravijem odnosu prema planetu Zemlji, odnosno prema održivoj budućnosti. Prijelaz na etičku proizvodnju, ekološki prihvatljivu ambalažu, obnovljive materijale i sustave pokazuje da poduzeća mogu istodobno zadovoljiti potrebe potrošača i smanjiti negativan utjecaj na okoliš.

Ne zaboravimo: ako se proizvođači trude napraviti održivi proizvod – ne mogu u tome uspjeti ako ih mi ne podržavamo kupnjom i ako se svojom glavom u trgovini ne odlučujemo (samo) za održive proizvode.

U konačnici, svaki odgovorno proizveden i odabran proizvod široke potrošnje nas približava održivoj budućnosti u kojoj se prirodni resursi koriste mudrije, a utjecaj na okoliš smanjuje za dobrobit svih.

Matija Hlebar, ožujak 2026.