Klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. godine - to je cilj. No, postavlja se pitanje, što o tome misle hrvatske tvrtke? U tome i zelenoj tranziciji kao prilici u novoj epizodi Klimatske budućnosti govorili su Nataša Ćurić Martinčević, predsjednica Uprave Apsolon, Tomislav Radoš, voditelj održivog razvoja Hrvatske gospodarske komore te ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova, Nataša Tramišak.

O tome je li zelena tranzicija prilika i je li Hrvatska osviještena po tom pitanju u emisiji su govorili Mirjana Matešić, iz Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR), Matija Hlebar, voditelj održivog razvoja u Podravci i Anton Kovačev, voditelj zagrebačkog ureda EIB-a.

“Samo 27% tvrtki počelo s procesim zelene tranzicije”

“Istražili smo u suradnji s HGK 192 naše tvrtke, razvili smo vlastitu metodologiju kojom smo htjeli vidjeti koliko su naše tvrtke spremne za zelenu tranziciju i kako o njoj razmišljaju”, kazala je Ćurić Martinčević.

Rezultati istraživanja su prilično poražavajući – više od 60% hrvatskih tvrtki ne percipira zelenu tranziciju kao priliku.

“Samo 27% tvrtki je počelo s procesim zelene tranzicije, a preko 80% tvrtki ne razmišlja strateški. Zakonodavno okvir je još uvijek u nastajanju i na razini EU”, dodaje Ćurić Martinčević, navodeći da nam “nedostaje proaktivnosti”.

“Situacija je vrlo krizna”

Možemo li govoriti uopće o klimatski neutralnom gospodarstvu do 2050. godine?

“Mislim da drugog izbora nemamo i mislim da to polako počinju shvatati i naši poduzetnici i poduzeća”, rekao je Radoš.

Smatra da ovakve krize u kojima rastu cijene energenata mogu djelovati motivirajući. “Ići će sami ulagati u povećanje energetske efikasnosti u vlastite izvre obnovljive energije, ne čekajući poticaje i dodatne elemente od države. To mogu napraviti oni koji su dovoljno likvidni, koji imaju jasnu strategiju i koji su shvatili činjenicu da klimatske promjene i utjecaj klime na poslovanje je ključan faktor rizika u budućem poslovanju.”

“Situacija je vrlo krizna. Ako cijena energenta poraste 2-3 puta u nekoliko mjeseci, a na to niste spremni, teško je to preživjeti”, navodi Radoš.

“Mi imamo sve mogućnosti i potencijale da budemo sto posto obnovljivi”, dodaje.

I Ćurić Martinčević vjeruje da bi ovom trenutku rezultati istraživanja bili bolji i pozitivniji.

“Ne mislim da su gospodarstvenici preopušteni. Imamo dojam da oni pažljivo prioritiziraju svoje investicije”, navodi Ćurić Martinčević.

Što je s potrošačima?

Osvrnula se i na potrošače i njihove reakcije u situacijama kada se primjerice ukidaju plastične vrećice i slično.

“To je pitanje tko plaća trošak zelene tranzicije i za što je premiju spreman platiti potrošač. Pitanje je tko to plaća. Što se tiče potrošača, oni vole biti u zoni komfora. Oni su cjenovno osjetljivi”, naglasila je Ćurić Martinčević.

Radoš dodaje da nemamo vremena za čekanje, a da treba pripaziti i na birokraciju. “Nešto se ta priča ubrzala, ali gospodarstvenici bi uvijek htjeli da je to brže. Brzina kojom voze država i administracija i poduzetništvo – to uopće nije usporedivo.”

Kakvu podršku HGK pruža poduzetnicima?

“Ono što sad treba najviše poduzetnicima u zelenoj tranziciji je da dobiju informacije i edukaciju i to je naš ključni posao. Prije nego što dođe kod nas, prenosimo informacije što će se događati da se mogu početi pripremati. Nažalost, puno njih se priprema tek kad je minut do 12. Drugo, mi radimo kontinuirane edukacije, sugeriramo koje programe treba provoditi da bi se zelena tranzicija ubrzala”, objašnjava Radoš te dodaje da pomažu i u projektnim prijavama.

Ćurić Martinčević navodi da je i koronakriza ubrzala neke procese, ali da postoji još jako puno prostora za unaprjeđenje. “Znamo da je fokus u NPOO poboljšanje gospodarskog okruženja i to je velika prilika da se digitalizira još procesa u javnoj upravi, da bude još učinkovitija i da poslovna klima bude bolja.”

“Tko ne bude ulagao u zelenu tranziciju postat će tržišno neprihvatljiv”

Radoš je komentirao kako je moguće pofuzeća motivirati da se što prije provede zelena tranzicija.

“To je po meni jasna vizija i strategija kuda Hrvatska želi ići. Druga stvar, zaista sad na raspolaganju postoje financijska sredstva, imaju firme, poduzeća i HGK koje mogu educirati da se to iskoristi. Tko se ne bude prilagodio i tko ne bude investirao u zelenu tranziciju, on će u periodu od 5 do 10 godina postati tržišno neprihvatljiv”, kazao je Radoš.

“Zelena tranzicija nema alternativu”

Matešić je istaknula da brojne strane zemlje i u obrazovanju stavljaju već godinama naglasak na održivi razvoj, što u Hrvatskoj nije slučaj.

“Mi ni dan-danas nemamo ozbiljan pristup ovoj temi. Ekonomski stručnjaci koji postaju direktori i menadžeri ne dobivaju znanje o važnosti održivosti u poslovanju i onda nemaju razumijevanje. Financiranje? Sredstava ima, samo ne znamo da nam je to bitno. Oni koji znaju, znaju naći i načine i sredstava”, kazala je Matešić.

“Zelena tranzicija nema alternativu, moramo voditi računa o borbi protiv klimatskih promjena”, naglasio je Kovačev.

Istaknuo je da zelena tranzcija prilika i da poduzećima može donijeti dobit.

“Profit više ne može biti kralj”

Hlebar također naglašava da su u igri velika sredstva. “Govorimo o potpunoj promjeni paradigme poslovanja, dolazi do potpunog preusmjeravanja financijskih tokova. Profit više ne može biti kralj i jedini cilj u poslovanju”, rekao je, dodajući da je potrebna promjena vrijednsoti i ponašanja.

I Matešić naglašava se previše čeka, a objasnila i zašto. “Nama nedostaju projekti zbog nedostatka znanja, administrativne preklompleksnosti sustava i nedostatak tog razumijevanja da smo u krizi. Regulatorni okvir mora jasno dati prednost onima koji su uložili u napredne prakse da bi se ta investicija brže isplatila.”

“Za neke vrste industija zelena tranzicija je prilika i dugoročna dobit, ali nije svaka vrsta gospodarstva u istom položaju”, dodaje Matešić.

Hlebar se nadovezao, navodeći da bi se i političari treba usuglasiti da bi se provela zelena tranzicija. “Kad bi se političari dogovorili, to bi definitvno olakšalo provođenje od vrha prema dolje.”

“Morat ćemo mijenjati i kako proizvodimo i kako trošimo”

Kako stoje stvari u Podravci? “Podravka radi zelenu tranziciju već godinama i desetljećima. Prostora za informiranje i obrazovanje na prostoru zelene tranzicije ima jako puno i u Podravci”, kazao je Hlebar.

Matešić je komentirala je li realan cilj postići klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. godine. “Mislim da je neophodno, ali bojim se da će na tom putu biti jako puno gubitnika, da ćemo izgubiti puno gospodarstva, vjerojatno i standard življenja. Značajno ćemo morati mijenjati i kako proizvodimo i kako trošimo. Bilo kakve jednokratne ambalaže trebale bi ljudima već sada predstavljati nešto što je prošlost.”

“Imperativ je u novom financijskom razdoblju zeleno i digitalno”

Ministrica Tramišak je komentirala koliko je sredstava na raspolaganju za zelenu tranziciju i održivo gospodarstvo.

“Imperativ je u novom financijskom razdoblju, 2021.-2027., zeleno i digitalno. Uredbama EK i europskim zelenim planom zadani su nam minimalni postotci ovih izvora financiranja koje moramo koristiti u ova dva smjera. Mi smo napravili i iskorak dalje, tj. osigurali još veći postotak sredstava i za cilj “Zelena Europa” i “Pametna Hrvatska”. Osim 30% koliko smo trebali usmjeriti u ove zelene politike, 34% je na raspolaganje, i s 25% minimalnih, došli smo na 33% za “Pametnu Hrvatsku”. To su najveće prilike za gospodarstvenike”, objasnila je ministrica.

Dodala je da se tu nalazi i javni sektor. “Kompletnu transformaciju gospodarstva, kako na razini EU i RH, ali globalno, zajedno će činiti i javni i privatni sektor.”

“Kada bi govorili konkretno o javnim mjerama i javnim pozivima koji će biti raspisivani samo za gospodarstvenike, govorimo o ukupno o gotovo dvije milijarde eura. Ako tu dodamo i NPOO, pa i sredstva iz zajedničke poljoprivredne politike, onda možemo reći da u ovom razdoblju koje je pred nama za hrvatsko gospodarstvo se nude prilike od gotovo pet milijardi eura ulaganja”, istaknula je Tramišak.

 

 Izvor: N1