Je li zelena tranzicija prilika za hrvatske tvrtke i je li Hrvatska toga svjesna?

Klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. godine - to je cilj. No, postavlja se pitanje, što o tome misle hrvatske tvrtke? U tome i zelenoj tranziciji kao prilici u novoj epizodi Klimatske budućnosti govorili su Nataša Ćurić Martinčević, predsjednica Uprave Apsolon, Tomislav Radoš, voditelj održivog razvoja Hrvatske gospodarske komore te ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova, Nataša Tramišak.

O tome je li zelena tranzicija prilika i je li Hrvatska osviještena po tom pitanju u emisiji su govorili Mirjana Matešić, iz Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR), Matija Hlebar, voditelj održivog razvoja u Podravci i Anton Kovačev, voditelj zagrebačkog ureda EIB-a.

“Samo 27% tvrtki počelo s procesim zelene tranzicije”

“Istražili smo u suradnji s HGK 192 naše tvrtke, razvili smo vlastitu metodologiju kojom smo htjeli vidjeti koliko su naše tvrtke spremne za zelenu tranziciju i kako o njoj razmišljaju”, kazala je Ćurić Martinčević.

Rezultati istraživanja su prilično poražavajući – više od 60% hrvatskih tvrtki ne percipira zelenu tranziciju kao priliku.

“Samo 27% tvrtki je počelo s procesim zelene tranzicije, a preko 80% tvrtki ne razmišlja strateški. Zakonodavno okvir je još uvijek u nastajanju i na razini EU”, dodaje Ćurić Martinčević, navodeći da nam “nedostaje proaktivnosti”.

“Situacija je vrlo krizna”

Možemo li govoriti uopće o klimatski neutralnom gospodarstvu do 2050. godine?

“Mislim da drugog izbora nemamo i mislim da to polako počinju shvatati i naši poduzetnici i poduzeća”, rekao je Radoš.

Smatra da ovakve krize u kojima rastu cijene energenata mogu djelovati motivirajući. “Ići će sami ulagati u povećanje energetske efikasnosti u vlastite izvre obnovljive energije, ne čekajući poticaje i dodatne elemente od države. To mogu napraviti oni koji su dovoljno likvidni, koji imaju jasnu strategiju i koji su shvatili činjenicu da klimatske promjene i utjecaj klime na poslovanje je ključan faktor rizika u budućem poslovanju.”

“Situacija je vrlo krizna. Ako cijena energenta poraste 2-3 puta u nekoliko mjeseci, a na to niste spremni, teško je to preživjeti”, navodi Radoš.

“Mi imamo sve mogućnosti i potencijale da budemo sto posto obnovljivi”, dodaje.

I Ćurić Martinčević vjeruje da bi ovom trenutku rezultati istraživanja bili bolji i pozitivniji.

“Ne mislim da su gospodarstvenici preopušteni. Imamo dojam da oni pažljivo prioritiziraju svoje investicije”, navodi Ćurić Martinčević.

Što je s potrošačima?

Osvrnula se i na potrošače i njihove reakcije u situacijama kada se primjerice ukidaju plastične vrećice i slično.

“To je pitanje tko plaća trošak zelene tranzicije i za što je premiju spreman platiti potrošač. Pitanje je tko to plaća. Što se tiče potrošača, oni vole biti u zoni komfora. Oni su cjenovno osjetljivi”, naglasila je Ćurić Martinčević.

Radoš dodaje da nemamo vremena za čekanje, a da treba pripaziti i na birokraciju. “Nešto se ta priča ubrzala, ali gospodarstvenici bi uvijek htjeli da je to brže. Brzina kojom voze država i administracija i poduzetništvo – to uopće nije usporedivo.”

Kakvu podršku HGK pruža poduzetnicima?

“Ono što sad treba najviše poduzetnicima u zelenoj tranziciji je da dobiju informacije i edukaciju i to je naš ključni posao. Prije nego što dođe kod nas, prenosimo informacije što će se događati da se mogu početi pripremati. Nažalost, puno njih se priprema tek kad je minut do 12. Drugo, mi radimo kontinuirane edukacije, sugeriramo koje programe treba provoditi da bi se zelena tranzicija ubrzala”, objašnjava Radoš te dodaje da pomažu i u projektnim prijavama.

Ćurić Martinčević navodi da je i koronakriza ubrzala neke procese, ali da postoji još jako puno prostora za unaprjeđenje. “Znamo da je fokus u NPOO poboljšanje gospodarskog okruženja i to je velika prilika da se digitalizira još procesa u javnoj upravi, da bude još učinkovitija i da poslovna klima bude bolja.”

“Tko ne bude ulagao u zelenu tranziciju postat će tržišno neprihvatljiv”

Radoš je komentirao kako je moguće pofuzeća motivirati da se što prije provede zelena tranzicija.

“To je po meni jasna vizija i strategija kuda Hrvatska želi ići. Druga stvar, zaista sad na raspolaganju postoje financijska sredstva, imaju firme, poduzeća i HGK koje mogu educirati da se to iskoristi. Tko se ne bude prilagodio i tko ne bude investirao u zelenu tranziciju, on će u periodu od 5 do 10 godina postati tržišno neprihvatljiv”, kazao je Radoš.

“Zelena tranzicija nema alternativu”

Matešić je istaknula da brojne strane zemlje i u obrazovanju stavljaju već godinama naglasak na održivi razvoj, što u Hrvatskoj nije slučaj.

“Mi ni dan-danas nemamo ozbiljan pristup ovoj temi. Ekonomski stručnjaci koji postaju direktori i menadžeri ne dobivaju znanje o važnosti održivosti u poslovanju i onda nemaju razumijevanje. Financiranje? Sredstava ima, samo ne znamo da nam je to bitno. Oni koji znaju, znaju naći i načine i sredstava”, kazala je Matešić.

“Zelena tranzicija nema alternativu, moramo voditi računa o borbi protiv klimatskih promjena”, naglasio je Kovačev.

Istaknuo je da zelena tranzcija prilika i da poduzećima može donijeti dobit.

“Profit više ne može biti kralj”

Hlebar također naglašava da su u igri velika sredstva. “Govorimo o potpunoj promjeni paradigme poslovanja, dolazi do potpunog preusmjeravanja financijskih tokova. Profit više ne može biti kralj i jedini cilj u poslovanju”, rekao je, dodajući da je potrebna promjena vrijednsoti i ponašanja.

I Matešić naglašava se previše čeka, a objasnila i zašto. “Nama nedostaju projekti zbog nedostatka znanja, administrativne preklompleksnosti sustava i nedostatak tog razumijevanja da smo u krizi. Regulatorni okvir mora jasno dati prednost onima koji su uložili u napredne prakse da bi se ta investicija brže isplatila.”

“Za neke vrste industija zelena tranzicija je prilika i dugoročna dobit, ali nije svaka vrsta gospodarstva u istom položaju”, dodaje Matešić.

Hlebar se nadovezao, navodeći da bi se i političari treba usuglasiti da bi se provela zelena tranzicija. “Kad bi se političari dogovorili, to bi definitvno olakšalo provođenje od vrha prema dolje.”

“Morat ćemo mijenjati i kako proizvodimo i kako trošimo”

Kako stoje stvari u Podravci? “Podravka radi zelenu tranziciju već godinama i desetljećima. Prostora za informiranje i obrazovanje na prostoru zelene tranzicije ima jako puno i u Podravci”, kazao je Hlebar.

Matešić je komentirala je li realan cilj postići klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. godine. “Mislim da je neophodno, ali bojim se da će na tom putu biti jako puno gubitnika, da ćemo izgubiti puno gospodarstva, vjerojatno i standard življenja. Značajno ćemo morati mijenjati i kako proizvodimo i kako trošimo. Bilo kakve jednokratne ambalaže trebale bi ljudima već sada predstavljati nešto što je prošlost.”

“Imperativ je u novom financijskom razdoblju zeleno i digitalno”

Ministrica Tramišak je komentirala koliko je sredstava na raspolaganju za zelenu tranziciju i održivo gospodarstvo.

“Imperativ je u novom financijskom razdoblju, 2021.-2027., zeleno i digitalno. Uredbama EK i europskim zelenim planom zadani su nam minimalni postotci ovih izvora financiranja koje moramo koristiti u ova dva smjera. Mi smo napravili i iskorak dalje, tj. osigurali još veći postotak sredstava i za cilj “Zelena Europa” i “Pametna Hrvatska”. Osim 30% koliko smo trebali usmjeriti u ove zelene politike, 34% je na raspolaganje, i s 25% minimalnih, došli smo na 33% za “Pametnu Hrvatsku”. To su najveće prilike za gospodarstvenike”, objasnila je ministrica.

Dodala je da se tu nalazi i javni sektor. “Kompletnu transformaciju gospodarstva, kako na razini EU i RH, ali globalno, zajedno će činiti i javni i privatni sektor.”

“Kada bi govorili konkretno o javnim mjerama i javnim pozivima koji će biti raspisivani samo za gospodarstvenike, govorimo o ukupno o gotovo dvije milijarde eura. Ako tu dodamo i NPOO, pa i sredstva iz zajedničke poljoprivredne politike, onda možemo reći da u ovom razdoblju koje je pred nama za hrvatsko gospodarstvo se nude prilike od gotovo pet milijardi eura ulaganja”, istaknula je Tramišak.

 

 Izvor: N1

Priopćenja

  • 1
  • 2
Prev Next

Nova epoha europskog izvještavanja o održivosti poduzeća

Nova epoha europskog izvještavanja o održivosti poduzeća

Uvod Od početka 2024. na određena velika poduzeća u Europskoj uniji primjenjuju se Europski standardi za izvještavanje o održivosti (engl. European Sustainability Reporting Standards, ESRS) za fina...

29.01.2024. // Otvaranja:330

Opširnije

Održivi razvoj je stvar zdravog razuma

Održivi razvoj je stvar zdravog razuma

Uvod Održivi razvoj čovječanstvu omogućuje nastavak života i poslovanja na planetu Zemlji. Pojam održivog razvoja definiran je na inicijativu Ujedinjenih naroda (UN) davne 1987. godine u Izvještaju Svjetske ...

11.01.2024. // Otvaranja:354

Opširnije

Europski standardi za izvještavanje o održivosti

Europski standardi za izvještavanje o održivosti

Uvod U prosincu 2022.  usvojenim promjenama Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (engl. Corporate Sustainability Reporting Directive, CSRD) propisano je da velika poduzeća, mala i s...

04.12.2023. // Otvaranja:514

Opširnije

Klimatska priča iz povoljnije budućnosti Slavonije 2030. - Slavonski Brod

Priča je bazirana na znanstvenoj literaturi, scenarijima i predviđanjima znanstvenika iz međunarodnog Panela za klimatske promjene (IPCC) koji djeluje u sklopu Ujedinjenih naroda (UN). Dijeljenje priče je potaknuto novo...

29.11.2023. // Otvaranja:151

Opširnije

Zime u Podravini nekada i sada - Klimatska svjedočanstva hrvatskih krajeva

Zime u Podravini nekada i sada - Klimatska svjedočanstva hrvatskih krajeva

Kako priliči zemljopisnom području s umjerenom kontinentalnom klimom, nekada su zime u Podravini bile hladne i obilovale su snijegom. Temperature zraka su se nerijetko spuštale i do - 20 °C, a razdoblja niskih...

29.11.2023. // Otvaranja:317

Opširnije

Klimatska priča iz neželjene budućnosti Slavonije _ Slavonski Brod 2030.

Priča je bazirana na znanstvenoj literaturi, scenarijima i predviđanjima znanstvenika iz međunarodnog Panela za klimatske promjene (IPCC) koji djeluje u sklopu Ujedinjenih naroda (UN). Dijeljenje priče je potaknuto novo...

27.11.2023. // Otvaranja:120

Opširnije

POZIV Klimatska svjedočanstva hrvatskih krajeva - Otvorena inicijativa

POZIV Klimatska svjedočanstva hrvatskih krajeva - Otvorena inicijativa

Da bi se klimatske promjene doživjele iz prve ruke, već godinama nije potrebno putovati na udaljena mjesta. Klima se ubrzano mijenja i u hrvatskim krajevima. Stoga vas pozivamo da podržite otvorenu inicijativu objavljiv...

13.11.2023. // Otvaranja:140

Opširnije

EU želi zabraniti neutemeljene tvrdnje o “klimatski neutralnim” proizvodima

EU želi zabraniti neutemeljene tvrdnje o “klimatski neutralnim” proizvodima

Uvod Europska unija (EU) želi uvesti stroge propise za tvrdnje poduzeća koje se odnose na zaštitu okoliša. Ciljevi uvođenja strogih propisa su: borba protiv “greenwashinga” (zelenog ...

02.11.2023. // Otvaranja:191

Opširnije

Rizici klimatskih promjena za poslovanje poduzeća

Rizici klimatskih promjena za poslovanje poduzeća

Uvod Poslovanje svih poduzeća na planetu Zemlji danas se odvija u uvjetima klimatske krize i rastućih rizika klimatskih promjena (klimatskih rizika). Shodno tome, Europski parlament je već krajem mjeseca studenog 2019. ...

29.09.2023. // Otvaranja:299

Opširnije

Europska unija na pragu proširene odgovornosti proizvođača tekstila

Europska unija na pragu proširene odgovornosti proizvođača tekstila

Zastrašujuća je činjenica da u Europskoj uniji tijekom samo jednog mjeseca nastane više od 1 milijun tona tekstilnog otpada, što rezultira s čak 12,6 milijuna tona tekstilnog otpada na godi...

31.08.2023. // Otvaranja:320

Opširnije

Čimbenici održivosti za poslovanje suvremenog poduzeća

Čimbenici održivosti za poslovanje suvremenog poduzeća

Uvod Poslovanje suvremenog poduzeća zahtijeva promjenu poslovne paradigme u smjeru održivosti – od tradicionalnog usmjerenja poduzeća na ekonomski rezultat i profit prema sveobuhvatnom konceptu poslovanja koji se ...

28.07.2023. // Otvaranja:308

Opširnije

Održivi razvoj i neodrživi svijet, dokle možemo tako? (Hlebar i Tudor)

Promjena klime je prvi, ali ne i jedini odgovor Zemlje na atak civilizacije na nju i nas same. Zašto je svakom vrapcu već jasno da ne možemo nastaviti raditi po starom? A zašto nama ljudima nije? Jest jasno...

28.07.2023. // Otvaranja:320

Opširnije

Dužna pažnja postaje obveza za poduzeća u Europskoj uniji

Dužna pažnja postaje obveza za poduzeća u Europskoj uniji

Uvod Dužna pažnja prema smanjenju negativnih utjecaja poduzeća na ljude i okoliš postaje jedna od obveza pri upravljanju poduzećem. Ovisno o veličini poduzeća obveza dužne pažnje će u Europskoj uniji biti u primj...

27.06.2023. // Otvaranja:331

Opširnije

Održivost i najčešći pristupi poduzeća

Održivost i najčešći pristupi poduzeća

Održivost ima vrlo različito značenje za različita poduzeća, a time i za njihov pristup održivosti. Izvor takve različitosti nalazi se u poslovnim modelima poduzeća, vrsti i opsegu prilika i rizika s kojima se poduzeće s...

31.05.2023. // Otvaranja:384

Opširnije

Zašto je EU donijela novu Direktivu za održivo poslovanje?

Za održivo poslovanje i život općenito od presudne je važnosti očuvati stabilnost klimatskog sustava Zemlje jer o njemu ovisi budućnost cjelokupnog gospodarstva i čovječanstva, tj. održivost svega što je ljudska...

04.05.2023. // Otvaranja:417

Opširnije

Zemlja mi kaže da je bolesna i što sad?

Zemlja mi kaže da je bolesna i što sad?

Ja i planet Zemlja Sklon sam vjerovati da je jedinstveni ekosustav Zemlje i snažan i izdržljiv i samoobnovljiv. Unatoč takvom uvjerenju, osjećam crva sumnje da naš zajednički ekosustav postaje ipak i osjetljiviji...

23.03.2023. // Otvaranja:501

Opširnije