Klimatske promjene iziskuju nužni i brzi početak prilagodbe u Republici Hrvatskoj! A toga još nema. Zašto?

Prema procjeni EFA Republika Hrvatska spada među buduća TRI  najveća klimatska stradalnika u Europi! Tome već i svjedočimo.

Nakon još jedne u nizu blagih zima, svježe je naše sjećanje i ogorčenje na negativne učinke klimatskih promjena u poljoprivredi, ovaj put povezano i s hladnom frontom koja je zemlju pogodila sredinom travnja i donijela kasne proljetne mrazove nekoliko dana uzastopce. Eto nam još jedne godine gdje će prinosi voća biti mali. Dokle tako? Dugo – dok se negativni utjecaj čovječanstva na klimu ne zaustavi. Ili se nadamo da će se priroda smilovati nesretniku-čovjeku?

Hlebar slika klima

Ilustracija 1: Kasni proljetni mraz u koprivničkom kraju 2021.

Stradale su sve rano cvatuće vrste voćaka poput ranih sorti jabuka i kruški te gotovo sve vrste koštičavog voća: marelice, breskve, trešnje, višnje, šljive, drijen. Šteta je ogromna, a u Hrvatskoj voćarskoj zajednici procjenjuju da je na nekim područjima, pogotovo u središnjem dijelu zemlje, 100 %-tna!!! Osim u voćnjacima, štete se bilježe u vinogradima i povrtnjacima.

Izloženost RH negativnim učincima klimatskih promjena

Republika Hrvatska već je dulje vrijeme izložena negativnim učincima klimatskih promjena na prirodne ekosustave, gospodarske sektore i zdravlje ljudi, jer se geografski nalazi u Sredozemnom bazenu koji je prema međunarodnim rezultatima klimatskog modeliranja označen kao klimatski ”vruća točka“.

Obzirom da Republika Hrvatska velikim dijelom spada u Sredozemnu regiju, sve je više dokaza da je izrazito osjetljiva na rastući utjecaj klimatskih promjena i da se njezina ranjivost na klimatske promjene kontinuirano povećava. Tako je ranjivost nekih gospodarskih sektora na klimatske promjene gotovo akutna, a posebice se to odnosi na poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, energetiku i turizam.

Stoga posebno ne iznenađuje izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) prema kojem Republika Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP).

Posljedice klimatskih promjena dosad

Izračuni struke pokazuju da su ekonomski gubici uzrokovani ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1980. do 2013. iznosili oko 16,9 milijardi kuna, odnosno u prosjeku oko 510 milijuna kuna godišnje. Ti su ekonomski gubici još dodatno značajno porasli tijekom 2014. i 2015.. Time je ukupan iznos šteta za razdoblje od 1980. do 2015. godine postao veći od 21 milijarde kuna.

Također, prema stručnim procjenama, ekstremni vremenski uvjeti nanijeli su hrvatskom poljoprivrednom sektoru između 2000. i 2007. štetu od 1,3 milijarde kuna, dok je suša 2003. prouzročila štetu energetskom sektoru između 470 i 720 milijuna kuna.

hlebar slika 2 klima

Ilustracija 2: Posljedice klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj: suše, poplave, oluje, požari

U Republici Hrvatskoj je danas klima znatno drugačija nego prije 30 godina.

Različitim klimatološkim analizama došlo se do spoznaja o ključnim posljedicama klimatskih promjena:

porast prosječnih mjesečnih i godišnjih temperatura zraka, naročito u vegetacijskom razdoblju biljaka od travnja do rujna, što ima veliki negativni utjecaj na poljoprivrednu proizvodnjuporast maksimalnih dnevnih temperatura zraka u svim godišnjim dobimapojava sve duljih razdoblja toplinskog stresa tijekom ljetnih mjeseci kada temperature zraka deset i više dana uzastopce prelaze 30 °C, čime se zaustavljaju fiziološki procesi kod biljaka te smanjuje kvaliteta i količina urodapromjene rasporeda i područja oborina koje uzrokuju sve više sušnih razdoblja u vegetacijskom razdobljupovećanje broja ekstremnih vremenskih pojava poput oluja, poplava, suša, požara, toplinskih valova, jako pljuskovitih oborina, tuča i kasnih proljetnih mrazova.

Predviđa se da će se u razdoblju od 2040. do 2070. snježni pokrivač u hrvatskim planinskim područjima smanjiti za čak 50 %. Već danas svjedočimo da bura na obali Jadrana poprima jačinu uragana, a porast razine mora najviše će pogoditi dolinu Neretve i urbana naselja uz jadransku obalu. U slučaju porasta razine mora od 50 cm do 2100. godine gotovo 100 000 stanovnika uz obale Jadrana morat će se preseliti u viša područja.

A što će u Hrvatskoj biti u buduće?

Za očekivati je da će tijekom idućih desetak godina upravo klimatske promjene u Republici Hrvatskoj postati goruća tema u gospodarstvu i društvu općenito. Jedna od njihovih najznačajnijih posljedica koja se očekuje jest i smanjenje prinosa poljoprivrednih kultura do 2050. godine za 3 do 8 %. To će zasigurno utjecati na kontinuirani rast cijena hrane i osnovnih životnih namirnica poput kruha, mlijeka, jaja i mesa.

Kao daljnje značajnije posljedice klimatskih promjena mogu se očekivati:

  • povećanje broja požara s daljnjim porastom temperature
  • više izdvajanja za popravke oštećenja energetske infrastrukture izazvane olujama
  • negativan utjecaj na zdravlje stanovništva, ne samo zbog povećanja temperature, već i zbog bolesti koje će prenositi razni kukci i ptice
  • valovi klimatskih migracija stanovništva sa sjevera Afrike, preko Hrvatske, prema središnjoj i sjevernoj Europi.

Naposljetku, i Ujedinjeni narodi (UN) procjenjuju se da će tijekom 21. stoljeća 25 % hrvatskog gospodarstva biti izloženo nepogodnostima uzrokovanim klimatskim promjenama.

Dramatični zahtjevi na prilagodbu Hrvatske  klimatskim promjenama

Stupanj ranjivosti hrvatskog gospodarstva i društva na klimatske promjene moguće je ocijeniti već i na temelju pogleda na udio turizma i poljoprivrede u ukupnom BDP-u Hrvatske, koji se proteklih godina kreće na razini višoj od jedne četvrtine BDP-a. Takvo velika ovisnost gospodarstva o samo dvije djelatnosti povećava i njegovu ukupnu ranjivost te se negativno može odraziti i na sveukupan razvoj društva, a posebice na njegove najranjivije skupine.

Zato je za hrvatsko gospodarstvo i društvo neophodno pravovremeno provođenje prilagodbe klimatskim promjenama, a sve s ciljem izbjegavanja katastrofalnih posljedica za okoliš, društvo i gospodarstvo u bliskoj budućnosti. Izvjesno je da sadašnji trošak ulaganja u mjere prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj višestruko smanjuje trošak saniranja mogućih šteta u budućnosti.

Koliko je velika važnost prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj, pokazuje i usvojena Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu. Iz iste proizlazi da će za PRILAGODBU klimatskim promjenama do 2040. biti potrebna ogromna ulaganja u procijenjenom iznosu od gotovo 27 milijardi kuna, a posebice u sljedeće sektore gospodarstva:

  • poljoprivredu 12,6 milijardi kuna
  • vodne resurse 5,5 milijardi kuna
  • šumarstvo 5,2 milijarde kuna
  • energetiku 1,9 milijardi kuna i
  • turizam 0,7 milijardi kuna.

hlebar graf klima

Grafikon 1 Procjene potrebnih iznosa za prilagodbu klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj prema sektorima do 2040. godine (u mln kn)

Zaključno

Radi svega prije navedenog od prioritetne je važnosti u Republici Hrvatskoj pokrenuti:

cjeloviti društveni proces prihvaćanja prilagodbe klimatskim promjenama teaktivnosti u svrhu predviđanja štetnih učinaka klimatskih promjena i poduzimanja odgovarajućih mjera po sektorima za sprječavanje ili smanjivanje štete koju oni mogu prouzročiti.

To bi na primjeru kasnih proljetnih mrazova koji proteklih nekoliko godina redovito uništavaju trud i muku hrvatskih voćara, vinogradara i povrćara, značilo pravovremeno tehnološko moderniziranje i opremanje anti-frost sustavima po uzoru na susjedne zemlje poput Slovenije i Austrije, gdje gotovo svi ugroženi cvjetovi tijekom cvatnje budu zaštićeni i uspješno zavrgnuti u domaće plodove. A gdje je potom i zaštita od poplava i oluja ...

Priopćenja

  • 1
  • 2
Prev Next

Tajna veza između starog papira, teretnih bicikala i Globalnih ciljeva održivog …

Tajna veza između starog papira, teretnih bicikala i Globalnih ciljeva održivog razvoja

Promatranje svijeta drugačijim očima i pronalaženje drugačijih, održivih rješenja Oduvijek promatram svijet oko sebe drugačijim očima. Tako vidim i prepoznajem različite okolišne, društvene i ekonom...

07.06.2021. // Otvaranja:53

Opširnije

Od velikih poduzeća (68) u Republici Hrvatskoj očekuje se više u pogledu obuzdav…

Od velikih poduzeća (68) u Republici Hrvatskoj očekuje se više u pogledu obuzdavanja klimatskih promjena

(Ilustracija 1: Poslovni svijet i klimatske promjene – perspektiva; Foto: Dreamstime)   Velika poduzeća u Hrvatskoj moraju bolje shvatiti i ukloniti rizike negativnih učinaka na klimu i o tome svakogodi&sc...

21.05.2021. // Otvaranja:98

Opširnije

Klimatske promjene iziskuju nužni i brzi početak prilagodbe u Republici Hrvatsko…

Klimatske promjene iziskuju nužni i brzi početak prilagodbe u Republici Hrvatskoj! A toga još nema. Zašto?

Prema procjeni EFA Republika Hrvatska spada među buduća TRI  najveća klimatska stradalnika u Europi! Tome već i svjedočimo. Nakon još jedne u nizu blagih zima, svježe je naše sjećanje i ogorčenje...

06.05.2021. // Otvaranja:127

Opširnije

Znate li koliko velikih poduzeća u Hrvatskoj izvještava o klimatskim promjenama …

Znate li koliko velikih poduzeća u Hrvatskoj izvještava o klimatskim promjenama na najvišoj upravljačkoj razini?

Najnovije spoznaje na području održivosti i izvještavanja u velikim poduzećima u Hrvatskoj o klimatskim promjenama - na najvišoj upravljačkoj razini. Riječ je o izvještavanju o klimat...

27.04.2021. // Otvaranja:147

Opširnije

Jeste li utvrdili rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz vaših pos…

Jeste li utvrdili rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz vaših poslovnih djelatnosti? I zašto je to važno?

Utvrđivanje rizika negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz poslovnih djelatnosti, bez obzira radi li se o poduzeću ili organizacijama iz javnog i civilnog sektora, predstavlja izvrsnu polaznu osnovu za pokretanje i...

20.04.2021. // Otvaranja:159

Opširnije

Velika poduzeća u Hrvatskoj koja izvještavaju o klimatskim promjenama - prema dj…

Velika poduzeća u Hrvatskoj koja izvještavaju o klimatskim promjenama - prema djelatnostima (2019.)

Slijedom uvida u djelatnosti velikih poduzeća u Hrvatskoj koja izvještavaju o klimatskim promjenama prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NSK), može se zaključiti da najveći značaj klimatskim promjenama u p...

08.04.2021. // Otvaranja:185

Opširnije

Samo 28 % velikih poduzeća u Hrvatskoj izvještava o klimatskim promjenama (2019.…

Samo 28 % velikih poduzeća u Hrvatskoj izvještava o klimatskim promjenama (2019.)

Unatoč svim dosad provedenim aktivnostima i naporima Europske unije (EU) na području klimatskih promjena koji se odnose i na Republiku Hrvatsku kao punopravnu članicu, rezultati opsežnog istraživanja koje sam protek...

29.03.2021. // Otvaranja:195

Opširnije

Naša klima se „topi“ brže nego što možemo zamisliti

Naša klima se „topi“ brže nego što možemo zamisliti

Početkom veljače 2021. godine glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Antonio Guterres pozvao je svjetske čelnike da u svojim zemljama proglase klimatski izvanrednu situaciju jer se svijet suočava s katastrofalnim porastom...

26.03.2021. // Otvaranja:175

Opširnije

U Hrvatskoj o klimatskim promjenama izvještava tek 19 određenih velikih poduzeća

U Hrvatskoj o klimatskim promjenama izvještava tek 19 određenih velikih poduzeća

U skladu s Direktivom o nefinancijskom izvještavanju (Direktiva 2014/95/EU) informacije povezane s klimom trebale bi, ako je to potrebno, uključivati glavne rizike negativnih učinaka za razvoj, poslovne rezultate ...

22.03.2021. // Otvaranja:193

Opširnije

Za vrat nam svima puše nesaglediva klimatska i ekološka kriza

Za vrat nam svima puše nesaglediva klimatska i ekološka kriza

Moguće ste već negdje čuli ili pročitali da je Europski parlament kao vrhovno tijelo Europske unije još tamo 28. studenog 2019. proglasio klimatsku krizu u Europi i svijetu! Ako i niste, ovom prigodom vam želim pr...

02.03.2021. // Otvaranja:236

Opširnije

Klimatske promjene sve više ubrzavaju

Klimatske promjene sve više ubrzavaju

Koliko su klimatske promjene presudne za budućnost čovječanstva na planetu Zemlji, pokazuje i nedavna ponuda u iznosu od 100 milijuna dolara, sada najbogatijeg čovjeka na svijetu Elona Muska, za izum najbolje tehnologije...

18.02.2021. // Otvaranja:240

Opširnije

Zeleni plan EU i transformacija globalne prehrambene industrije. Nestlé već obja…

Zeleni plan EU i transformacija globalne prehrambene industrije. Nestlé već objavio svoj plan!

Iako je u svijetu počeo prelazak na održivije sustave proizvodnje hrane, daleko smo od cilja. I dalje smo taoci posljedica pogibeljnog stanja – onečišćenja tla, vode i zraka, gubitka biološke raznolik...

22.12.2020. // Otvaranja:352

Opširnije

Dječji priručnik za održivi razvoj na temu prepoznavanje i razvrstavanje otpada

Dječji priručnik za održivi razvoj na temu prepoznavanje i razvrstavanje otpada

Dječji priručnik za održivi razvoj na temu prepoznavanje i razvrstavanje otpada je originalno osmišljen i napravljen kao jedan od elemenata održivosti UZOR-ovog programa Zajedno za djecu i planet Zemlju. Priručni...

02.12.2020. // Otvaranja:378

Opširnije

I to se dogodilo! „Pridonesite smanjenju klimatskih promjena!“, zahtjev je Skupi…

I to se dogodilo! „Pridonesite smanjenju klimatskih promjena!“, zahtjev je Skupine institucionalnih investitora prema vodećim korporacijama Europe

Povijesna odluka! Dapače. BASF, OMV, ThyssenKrupp, BMW, Continental, Daimler, Deutsche Lufthansa, Fiat Group, Groupe PSA (Peugeot), Renault Group, Volkswagen, BP, Shell i drugi suočeni su s jasnim i čvrstim zahtjevom vel...

26.11.2020. // Otvaranja:354

Opširnije

Koji su FIZIČKI RIZICI KLIMATSKIH PROMJENA?

Koji su FIZIČKI RIZICI KLIMATSKIH PROMJENA?

Informaciju o fizičkim rizicima klimatskih promjena za financijske rezultate poduzeća putem grafičkog prikaza:

20.11.2020. // Otvaranja:319

Opširnije

Koji su rizici klimatskih promjena za financijske rezultate poduzeća?

Koji su rizici klimatskih promjena za financijske rezultate poduzeća?

Informacija o rizicima klimatskih promjena za financijske rezultate poduzeća putem grafičkog prikaza:

17.11.2020. // Otvaranja:326

Opširnije