Klimatske promjene iziskuju nužni i brzi početak prilagodbe u Republici Hrvatskoj! A toga još nema. Zašto?

Prema procjeni EFA Republika Hrvatska spada među buduća TRI  najveća klimatska stradalnika u Europi! Tome već i svjedočimo.

Nakon još jedne u nizu blagih zima, svježe je naše sjećanje i ogorčenje na negativne učinke klimatskih promjena u poljoprivredi, ovaj put povezano i s hladnom frontom koja je zemlju pogodila sredinom travnja i donijela kasne proljetne mrazove nekoliko dana uzastopce. Eto nam još jedne godine gdje će prinosi voća biti mali. Dokle tako? Dugo – dok se negativni utjecaj čovječanstva na klimu ne zaustavi. Ili se nadamo da će se priroda smilovati nesretniku-čovjeku?

Hlebar slika klima

Ilustracija 1: Kasni proljetni mraz u koprivničkom kraju 2021.

Stradale su sve rano cvatuće vrste voćaka poput ranih sorti jabuka i kruški te gotovo sve vrste koštičavog voća: marelice, breskve, trešnje, višnje, šljive, drijen. Šteta je ogromna, a u Hrvatskoj voćarskoj zajednici procjenjuju da je na nekim područjima, pogotovo u središnjem dijelu zemlje, 100 %-tna!!! Osim u voćnjacima, štete se bilježe u vinogradima i povrtnjacima.

Izloženost RH negativnim učincima klimatskih promjena

Republika Hrvatska već je dulje vrijeme izložena negativnim učincima klimatskih promjena na prirodne ekosustave, gospodarske sektore i zdravlje ljudi, jer se geografski nalazi u Sredozemnom bazenu koji je prema međunarodnim rezultatima klimatskog modeliranja označen kao klimatski ”vruća točka“.

Obzirom da Republika Hrvatska velikim dijelom spada u Sredozemnu regiju, sve je više dokaza da je izrazito osjetljiva na rastući utjecaj klimatskih promjena i da se njezina ranjivost na klimatske promjene kontinuirano povećava. Tako je ranjivost nekih gospodarskih sektora na klimatske promjene gotovo akutna, a posebice se to odnosi na poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, energetiku i turizam.

Stoga posebno ne iznenađuje izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) prema kojem Republika Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP).

Posljedice klimatskih promjena dosad

Izračuni struke pokazuju da su ekonomski gubici uzrokovani ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1980. do 2013. iznosili oko 16,9 milijardi kuna, odnosno u prosjeku oko 510 milijuna kuna godišnje. Ti su ekonomski gubici još dodatno značajno porasli tijekom 2014. i 2015.. Time je ukupan iznos šteta za razdoblje od 1980. do 2015. godine postao veći od 21 milijarde kuna.

Također, prema stručnim procjenama, ekstremni vremenski uvjeti nanijeli su hrvatskom poljoprivrednom sektoru između 2000. i 2007. štetu od 1,3 milijarde kuna, dok je suša 2003. prouzročila štetu energetskom sektoru između 470 i 720 milijuna kuna.

hlebar slika 2 klima

Ilustracija 2: Posljedice klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj: suše, poplave, oluje, požari

U Republici Hrvatskoj je danas klima znatno drugačija nego prije 30 godina.

Različitim klimatološkim analizama došlo se do spoznaja o ključnim posljedicama klimatskih promjena:

porast prosječnih mjesečnih i godišnjih temperatura zraka, naročito u vegetacijskom razdoblju biljaka od travnja do rujna, što ima veliki negativni utjecaj na poljoprivrednu proizvodnjuporast maksimalnih dnevnih temperatura zraka u svim godišnjim dobimapojava sve duljih razdoblja toplinskog stresa tijekom ljetnih mjeseci kada temperature zraka deset i više dana uzastopce prelaze 30 °C, čime se zaustavljaju fiziološki procesi kod biljaka te smanjuje kvaliteta i količina urodapromjene rasporeda i područja oborina koje uzrokuju sve više sušnih razdoblja u vegetacijskom razdobljupovećanje broja ekstremnih vremenskih pojava poput oluja, poplava, suša, požara, toplinskih valova, jako pljuskovitih oborina, tuča i kasnih proljetnih mrazova.

Predviđa se da će se u razdoblju od 2040. do 2070. snježni pokrivač u hrvatskim planinskim područjima smanjiti za čak 50 %. Već danas svjedočimo da bura na obali Jadrana poprima jačinu uragana, a porast razine mora najviše će pogoditi dolinu Neretve i urbana naselja uz jadransku obalu. U slučaju porasta razine mora od 50 cm do 2100. godine gotovo 100 000 stanovnika uz obale Jadrana morat će se preseliti u viša područja.

A što će u Hrvatskoj biti u buduće?

Za očekivati je da će tijekom idućih desetak godina upravo klimatske promjene u Republici Hrvatskoj postati goruća tema u gospodarstvu i društvu općenito. Jedna od njihovih najznačajnijih posljedica koja se očekuje jest i smanjenje prinosa poljoprivrednih kultura do 2050. godine za 3 do 8 %. To će zasigurno utjecati na kontinuirani rast cijena hrane i osnovnih životnih namirnica poput kruha, mlijeka, jaja i mesa.

Kao daljnje značajnije posljedice klimatskih promjena mogu se očekivati:

  • povećanje broja požara s daljnjim porastom temperature
  • više izdvajanja za popravke oštećenja energetske infrastrukture izazvane olujama
  • negativan utjecaj na zdravlje stanovništva, ne samo zbog povećanja temperature, već i zbog bolesti koje će prenositi razni kukci i ptice
  • valovi klimatskih migracija stanovništva sa sjevera Afrike, preko Hrvatske, prema središnjoj i sjevernoj Europi.

Naposljetku, i Ujedinjeni narodi (UN) procjenjuju se da će tijekom 21. stoljeća 25 % hrvatskog gospodarstva biti izloženo nepogodnostima uzrokovanim klimatskim promjenama.

Dramatični zahtjevi na prilagodbu Hrvatske  klimatskim promjenama

Stupanj ranjivosti hrvatskog gospodarstva i društva na klimatske promjene moguće je ocijeniti već i na temelju pogleda na udio turizma i poljoprivrede u ukupnom BDP-u Hrvatske, koji se proteklih godina kreće na razini višoj od jedne četvrtine BDP-a. Takvo velika ovisnost gospodarstva o samo dvije djelatnosti povećava i njegovu ukupnu ranjivost te se negativno može odraziti i na sveukupan razvoj društva, a posebice na njegove najranjivije skupine.

Zato je za hrvatsko gospodarstvo i društvo neophodno pravovremeno provođenje prilagodbe klimatskim promjenama, a sve s ciljem izbjegavanja katastrofalnih posljedica za okoliš, društvo i gospodarstvo u bliskoj budućnosti. Izvjesno je da sadašnji trošak ulaganja u mjere prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj višestruko smanjuje trošak saniranja mogućih šteta u budućnosti.

Koliko je velika važnost prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj, pokazuje i usvojena Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu. Iz iste proizlazi da će za PRILAGODBU klimatskim promjenama do 2040. biti potrebna ogromna ulaganja u procijenjenom iznosu od gotovo 27 milijardi kuna, a posebice u sljedeće sektore gospodarstva:

  • poljoprivredu 12,6 milijardi kuna
  • vodne resurse 5,5 milijardi kuna
  • šumarstvo 5,2 milijarde kuna
  • energetiku 1,9 milijardi kuna i
  • turizam 0,7 milijardi kuna.

hlebar graf klima

Grafikon 1 Procjene potrebnih iznosa za prilagodbu klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj prema sektorima do 2040. godine (u mln kn)

Zaključno

Radi svega prije navedenog od prioritetne je važnosti u Republici Hrvatskoj pokrenuti:

cjeloviti društveni proces prihvaćanja prilagodbe klimatskim promjenama teaktivnosti u svrhu predviđanja štetnih učinaka klimatskih promjena i poduzimanja odgovarajućih mjera po sektorima za sprječavanje ili smanjivanje štete koju oni mogu prouzročiti.

To bi na primjeru kasnih proljetnih mrazova koji proteklih nekoliko godina redovito uništavaju trud i muku hrvatskih voćara, vinogradara i povrćara, značilo pravovremeno tehnološko moderniziranje i opremanje anti-frost sustavima po uzoru na susjedne zemlje poput Slovenije i Austrije, gdje gotovo svi ugroženi cvjetovi tijekom cvatnje budu zaštićeni i uspješno zavrgnuti u domaće plodove. A gdje je potom i zaštita od poplava i oluja ...

Priopćenja

  • 1
  • 2
Prev Next

Klimatske promjene na planetu Zemlji

Klimatske promjene na planetu Zemlji

Od svih tema održivosti koje danas pojačano zaokupljaju pažnju svjetske javnosti u fokusu se nalaze klimatske promjene jer predstavljaju najveću prijetnju i izazov opstanku naše civilizacije. Već godinama postoji&...

05.07.2022. // Otvaranja:107

Opširnije

Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku

Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku

Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku   Još uvijek se sabiru dojmovi i zbrajaju štete od posljedica olujnih nevremena koja su posljednjih dana pogodila razli...

20.06.2022. // Otvaranja:115

Opširnije

Važeći regulatorni okvir za nefinancijsko izvještavanje

Važeći regulatorni okvir za nefinancijsko izvještavanje

Direktivom o nefinancijskom izvještavanju (Direktiva 2014/95/EU) izmijenjena je Računovodstvena direktiva (Direktiva 2013/34/EU). Tom izmjenom je velikim gospodarskim subjektima uz obvezu objavljivanja godi&scaron...

15.06.2022. // Otvaranja:133

Opširnije

Regulatorni okvir za održivo poslovanje

Regulatorni okvir za održivo poslovanje

U sklopu inicijative za održivi razvoj gospodarstva određene su tri osnovne skupine ciljeva koji se žele postići: okolišni (eng. environmental, E), društveni (eng. social, S), upravljački (eng. governmental...

17.05.2022. // Otvaranja:151

Opširnije

Kako su odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj doprinjeli PBZ i UZOR HR?

Najnoviji doprinos odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj koji je ostvaren u suradnji s Privrednom bankom Zagreb (PBZ):   Zahvaljujući PBZ-u svi su predškolci u Dječjem vrtiću Čigra u Zagrebu dob...

28.03.2022. // Otvaranja:237

Opširnije

Donacijom UZOR-a i Končara učenici dobili priručnike za održivi razvoj

Donacijom UZOR-a i Končara učenici dobili priručnike za održivi razvoj

Povodom Svjetskog dana šuma i Svjetskog dana voda u utorak 22. ožujka 2022. učenici 3.-ih razreda Osnovne škole „Đuro Ester“ i 3. r. Područne škole Vinica primili su na dar priručnike za ...

23.03.2022. // Otvaranja:248

Opširnije

Premalo velikih poduzeća u Hrvatskoj se prilagođava klimatskim promjenama

Premalo velikih poduzeća u Hrvatskoj se prilagođava klimatskim promjenama

Prilagodba poslovanja klimatskim promjenama odnosi se na aktivnosti koje poduzeće provodi u svrhu predviđanja štetnih učinaka klimatskih promjena i poduzimanja odgovarajućih mjera za sprječavanje ili smanjivanje &...

16.03.2022. // Otvaranja:334

Opširnije

Doprinosite li svojim radom odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj?

Doprinosite li svojim radom odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj?

PBZ će koristiti UZOR-ov Dječji priručnik za održivi razvoj na temu prepoznavanje i razvrstavanje otpada u svom korporativnom dječjem vrtiću u Zagrebu na Danu recikliranja: Detaljan pregled Dječjeg...

11.03.2022. // Otvaranja:241

Opširnije

Znate li kakvo je stanje na području prilagodbe hrvatskog gospodarstva Europskom…

Ukoliko ste zainteresirani za ovu temu možete pogledati emisiju Poslovni Plan u kojoj nakon 15. minute ide prilog o prilagodbi hrvatskog gospodarstva Europskom zelenom planu:  

03.03.2022. // Otvaranja:252

Opširnije

Malo velikih poduzeća u Hrvatskoj brižno radi i izvještava o ublažavanju klimats…

Malo velikih poduzeća u Hrvatskoj brižno radi i izvještava o ublažavanju klimatskih promjena

Ublažavanje klimatskih promjena zahtijeva od svih poduzeća ubrzano i odlučno smanjenje emisija stakleničkih plinova s ciljem obuzdavanja globalnog zatopljenja i daljnjih negativnih posljedica za život na Zemlji. Tema ub...

07.02.2022. // Otvaranja:384

Opširnije

Možemo li poslovati i živjeti normalno bez usluga ekosustava?

Možemo li poslovati i živjeti normalno bez usluga ekosustava?

Postojeća klimatska i ekološka kriza, podupirana nedjelovanjem ljudske civilizacije, sustavno povećava rizike od gubitka usluga ekosustava i urušavanja cjelokupnog planetarnog sustava.

31.01.2022. // Otvaranja:286

Opširnije

Je li zelena tranzicija prilika za hrvatske tvrtke i je li Hrvatska toga svjesna…

Klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. godine - to je cilj. No, postavlja se pitanje, što o tome misle hrvatske tvrtke? U tome i zelenoj tranziciji kao prilici u novoj epizodi Klimatske budućnosti govorili su N...

31.01.2022. // Otvaranja:325

Opširnije

Demistifikacija EU Taksonomije: još jedan „papir“ ili alat za odlučne promjene –…

Demistifikacija EU Taksonomije: još jedan „papir“ ili alat za odlučne promjene – klasifikacija održivih gospodarskih djelatnosti ?

Aktivnosti Europe na ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi sad se već mogu dobro i praktično razaznati. Da li ste se dosad zapitali, na primjer: Ima li načina da se veliki financijski tokovi usmjere u borbu za ...

14.12.2021. // Otvaranja:362

Opširnije

Poslovne mogućnosti povezane s klimom u perspektivi velikih poduzeća u Hrvatskoj

Poslovne mogućnosti povezane s klimom u perspektivi velikih poduzeća u Hrvatskoj

Poslovne mogućnosti povezane s klimom se odnose na ponudu proizvoda i usluga kojima poduzeća doprinose ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama. Tema poslovnih mogućnosti povezanih s klimom u...

02.11.2021. // Otvaranja:439

Opširnije

Taksonomija je svima dostupan alat za postizanje održivosti poslovanja

Taksonomija je svima dostupan alat za postizanje održivosti poslovanja

Dijelim s Vama svoje najvažnije spoznaje o Taksonomiji (Uredbi o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja) koja je posljednjih mjeseci uzrokovala mnogo briga i upitnika u hrvatskom poslovnom sektoru. Pro...

21.10.2021. // Otvaranja:512

Opširnije

Neophodna je zajednička, globalna akcija za očuvanje klime

Neophodna je zajednička, globalna akcija za očuvanje klime

Naš planet sve glasnije „vrišti“. Grčevita borba s klimatskim promjenama čuje se i vidi na svakom koraku. Toplinski valovi i temperaturni rekordi u ljetnim mjesecima izmjenjuju se kao na tekućoj...

31.08.2021. // Otvaranja:520

Opširnije