Uvod

Jedete li sezonsko voće? Ako ga jedete, imate li vlastiti voćnjak ili ga nabavljate kod lokalnih voćara? Koje su vam omiljene vrste sezonskog  voća? Prepoznajete li njegove brojne koristi za organizam? Razmišljate li kada o značaju sezonskog voća za osobnu održivost, ili vam se samo posao, posao i opet posao vrti u mislima?

Osobna održivost, prema globalnoj definiciji održivog razvoja, se odnosi na “način života koji zadovoljava osobne potrebe u sadašnjosti, bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje vlastite potrebe.” Takav način života podrazumijeva da svako od nas Zemljana živi osobno održivo i svojim načinom života doprinosi dugoročnoj održivosti ekonomije, okoliša i društva za dobrobit budućih generacija.

Poradi višestruke planetarne krize s kojom se suočavamo (okolišna i klimatska kriza, kriza bioraznolikosti i prirodnih resursa), okolišni čimbenici osobne održivosti postaju svakim novim danom sve važniji za svakog od nas ponaosob. Među ostalim, okolišni čimbenici osobne održivosti se odnose i na naše prehrambene navike koje uključuju izbor voća koje redovito ili manje redovito jedemo.

Sezonsko voće

Sezonsko voće je voće koje raste i dozrijeva u lokalnim krajevima u određenom vremenskom razdoblju tijekom godine.dakle  To znači da je sezonsko voće dostupno u lokalnim krajevima u vrijeme kada nam ga priroda “daje” u obilju, bez potrebe za uvozom iz dalekih zemalja ili dodatnim uzgojem u plastenicima i staklenicima.

Na primjer, neke vrste sezonskog voća u mom lokalnom kraju u određenom vremenskom razdoblju tijekom godine jesu:

• proljeće: trešnje, jagode, višnje, dud, maline, marelice...
• ljeto: maline, borovnice, crveni i crni ribiz, ogrozd, jabuke, šljive, kruške, lubenice, dinje, breskve, marelice, trešnje, višnje, dud...
• jesen: jabuke, kruške, šljive, grožđe itd.

 

Pobrojano sezonsko voće, ovisno o klimatskim uvjetima u mom lokalnom kraju, može malo varirati i “protezati se” kroz dva godišnja doba (npr. kroz proljeće i ljeto ili kroz ljeto i jesen). Uvažavajući moguće klimatske varijacije, ovo su još uvijek najčešći primjeri sezonskog voća za lokalne krajeve s umjerenom kontinentalnom klimom, poput moga.

Koristi sezonskog voća za osobnu održivost

Neke od mnogobrojnih koristi sezonskog voća za osobnu održivost zasigurno jesu:

• Svježe voće – dozrijeva u prirodnim uvjetima. Bogato je vitaminima, vlaknima i drugim hranjivim tvarima koje su ključne za očuvanje zdravlja.
• Bolji okus, miris, sočnost i hranjivost – sezonsko voće ima puno bolje navedene karakteristike i sadrži puno više hranjivih tvari. Svi koji su barem jednom u životu probali takvo voće  i voće iz umjetnog uzgoja točno znaju o čemu pišem.
• Iskustvo izravnog kontakta s voćem – možemo promatrati kako raste, mirisati ga, brati i jesti redomice kako dozrijeva.
• Nulti zakon zdrave hrane – može se smatrati nultim zakonom zdrave hrane jer je put od obližnjih (lokalnih) voćnjaka do nas (potrošača) iznimno kratak.
• Upotreba manje kemikalija za očuvanje svježine voća – obično zahtijeva manje kemijskih tretmana jer dozrijeva i bere se u optimalnim uvjetima te ne postoji potreba za dugotrajnim skladištenjem u hladnjačama i transportom na velike udaljenosti.
• Manje emisije CO₂ i ukupno onečišćenje – sezonsko voće nabavljamo iz neposredne okoline i takvo voće ne mora putovati tisućama kilometara do našeg stola.
• Podrška lokalnim voćarima i opstanku ruralnih krajeva – kupnjom sezonskog voća od domaćih voćara i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava izravno podržavamo domaće voćare, lokalno gospodarstvo i opstanak ruralnih krajeva.

Preporuke za jedenje više sezonskog voća

Pristupi jedenju više sezonskog voća u današnjem ubrzanom svijetu protkanom raznim tehnološkim dostignućima (mobitelima, tabletima, prijenosnim računalima, ekranima svih vrsta), na kojima djeca i mladi najčešće samo gledaju različite vrste voća, uključuju sljedeće konkretne preporuke:

• Napravimo svoj kalendar sezonskog voća u lokalnom kraju kako bismo znali kada dozrijevaju prve trešnje, jagode, višnje, dude, marelice, maline, borovnice, breskve, ribizl, jabuke, šljive, kruške, smokve, ...
• Upoznajmo i redovno posjećujmo lokalne voćare, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i tržnice u blizini.
• Upotrijebimo višak sezonskog voća koji ne možemo pojesti u kratkom roku (odmah) i napravimo domaće džemove, pekmeze, marmelade ili kompote.

 

Nadam se da iz osobnog iskustva znate da je najbolji recept za jedenje više sezonskog voća taj da ga imamo pri ruci kad mu je sezona. Suživot sa sezonskim voćem je najbolja formula za jedenje više sezonskog voća!

Neki primjeri sezonskog voća u mom kraju

Trešnje se u mom, kao i u većini Hrvatske, odvajkada može pronaći kako rastu i uspijevaju na svakom koraku. Njihove počesto razgranate i pristupačne zelene krošnje svojim dozrelim crvenim plodovima najčešće privlače pažnju prolaznika, koji među gustim zelenim lišćem nastoje locirati najslađe “rumene krasotice”.

Maline su sitno, crveno bobičasto voće koje raste na grmovima koji se mogu posaditi u svakom kutku dvorišta ili vrta. Pripadaju porodici ruža i poznate su po svom slatko-kiselom okusu, intenzivnom mirisu i bogatstvu hranjivih tvari. Njihovi grmovi rode obilato i za vrijeme toplijih dana zrele brzo i učestalo pa ih je potrebno obirati svakih 2-3 dana.

Jabuke su jedna od najpoznatijih i najraširenijih voćki na svijetu. Plod su drveta jabuke koje pripada porodici Ruža (isto kao trešnje, maline i kruške). Dolaze u raznim bojama, oblicima i okusima, od slatkih do kiselkastih.

Poznata narodna izreka kaže: “Jedna jabuka na dan tjera doktora iz kuće van.” Jabuke su primjer sezonskog i lokalnog voća koje je lako dostupno, cjenovno pristupačno i vrlo korisno za zdravlje.

Zaključno

Na podijeljenim primjerima fotografija sezonskog voća u mom kraju vjerujem da očima vrlo jednostavno možemo prepoznati kvalitetu, sočnost i hranjivost svježe ubranih plodova.  U ovom slučaju nedvojbeno se možemo referirati na staru narodnu izreku koja kaže da je “voće toliko lijepo da bismo ga mogli jesti očima.”

Izbor hrane koju svakodnevno jedemo ima veliki utjecaj na nas ponaosob i na okoliš u kojem živimo. Tako naše održive prehrambene navike, poput jedenja sezonskog voća visoke nutritivne vrijednosti, evidentno imaju značajan pozitivan utjecaj na našu osobnu održivost. Ali i svako stablo koje nam zbog polodova treba za hranu, gle stvara naš okoliši i u vrijeme dok na njemu nema plodova! I to se broji, itekako!