Od velikih poduzeća (68) u Republici Hrvatskoj očekuje se više u pogledu obuzdavanja klimatskih promjena

klimatske promjene

(Ilustracija 1: Poslovni svijet i klimatske promjene – perspektiva; Foto: Dreamstime)

 

Velika poduzeća u Hrvatskoj moraju bolje shvatiti i ukloniti rizike negativnih učinaka na klimu i o tome svakogodišnje informirati opću i stručnu javnost. Velika većina, njih od 82 posto, zanemarila je u 2019. obvezu izvještavanja prema europskoj Direktivi o nefinancijskom izvještavanju i pratećim Smjernicama. No, za nadati se sve te tvrtke ipak u praksi provode određene korake. Odgovornost najvećih – najveća je, ali je i odgovornost svih nas jednako važna. Ne može mimoići nikog, što će uskoro postati i dijelom europskog zakonodavnog okvira, putem nove Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti.

Izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o rizicima negativnih učinaka na klimu

Na tom tragu, u recentnom istraživanju koje sam proveo na temu izvještavanja velikih poduzeća u Hrvatskoj o klimatskim promjenama, jedno od glavnih istraživačkih pitanja odnosilo se upravo na izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o rizicima negativnih učinaka na klimu.

Slijedom Direktive o nefinancijskom izvještavanju, Smjernica za izvještavanje o informacijama povezanima s klimom i Zakona o računovodstvu, u istraživački uzorak za izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o klimatskim promjenama uvrštena su sva trgovačka društva i financijske institucije koja posluju u obliku dioničkih društava i koja su na datum bilance 31.12.2019. imala više od 500 zaposlenika. Tako je obuhvaćeno ukupno 68 velikih poduzeća u Hrvatskoj.

 

Rezultati istraživanja pokazuju da tek malobrojna velika poduzeća u Hrvatskoj izvještavaju o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih poslovnih djelatnosti. Detaljnom analizom utvrđeno je da takvih velikih poduzeća u uzorku istraživanja ima samo 12 odnosno da čine samo 18 % istraživanog uzorka. Time svoju ulogu u 2019. ne ispunjava 56 ili 82 % velikih poduzeća u Hrvatskoj.

image 2105

Grafikon 1: Izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o rizicima negativnih učinaka na klimu (2019.)

Nadalje, svih 12 velikih poduzeća u Hrvatskoj koja izvještavaju o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih djelatnosti, kao glavni rizik negativnih učinaka na klimu navode emisije (stakleničkih, CO2, štetnih) plinova u atmosferu.

Samo jedno veliko poduzeće u Hrvatskoj sveobuhvatno razmatra rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njegovih djelatnosti. To veliko poduzeće je i apsolutni lider u izvještavanju o rizicima negativnih učinaka na klimu. Riječ je o Ericsson Nikola Tesla Grupi.

Dakle, može se zaključiti osnovno o sadašnjoj situaciji:

———————————————–

Niti svako peto veliko poduzeće u Hrvatskoj

u svom poslovanju ne razmatra rizike negativnih učinaka na klimu

koji proizlaze iz njihovih djelatnosti, niti izvještava o istima,

a što se od njih očekuje prema EU Direktivi prenesenoj i u hrvatsko zakonodavstvo!

———————————————–

Dodatno tome važno je i sljedeće što oslikava trenutačnu situaciju u Republici Hrvatskoj:

  1. U nas prevladava generalno izrazito niska razina svijesti o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz djelatnosti poduzeća.
  2. U slučajevima prepoznavanja vlastite uloge i odgovornosti, fokus prvog koraka se općenito usmjerava na emisije stakleničkih plinova u atmosferu kao glavnog rizika negativnih učinaka na klimu.
  3. Još ne postoji razvijena svijest o drugim ili ukupnim rizicima negativnih učinaka poduzeća na klimu.

Europska unija i izvještavanje poduzeća o klimatskim promjenama

U skladu s europskom Direktivom o nefinancijskom izvještavanju (Direktivom 2014/95/EU) informacije povezane s klimom trebale bi, ako je to potrebno i relevantno, uključivati glavne rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz djelatnosti poduzeća te glavne rizike negativnih učinaka na poslovanje poduzeća koji proizlaze iz klimatskih promjena.

Nadalje, u Smjernicama za izvještavanje o informacijama povezanima s klimom koje je Europska komisija donijela u lipnju 2019. jasno se ističe da će ključnu ulogu u prelasku na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene imati trgovačka društva i financijske institucije (poduzeća općenito).

U tom kontekstu, poduzeća zbog svojih negativnih učinaka na klimu moraju bolje shvatiti i ukloniti rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih poslovnih djelatnosti.

Općenito, poduzeća s većim negativnim učinkom na klimu bit će izloženija rizicima tranzicije na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene.

graf2 klima

Grafikon 2: Primjeri rizika negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz djelatnosti poduzeća

Aktualna zakonska obveza odnosi se na određena velika poduzeća koja su subjekti od javnog interesa i imaju više od 500 zaposlenika. No, to će se vrlo brzo promijeniti usvajanjem nove Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (Corporate Sustainability Reporting Directive – CSRD) kojom se povećava lista poduzeća, obveznika izvještavanja.

—————- —————————–

U skoroj budućnosti, sukladno novoj Direktivi,

osim određenih velikih poduzeća, obveznici izvještavanja

postat će i sva srednja i mala poduzeća izlistana na burzi,

uz iznimku izlistanih mikro poduzeća.

——————————————–

Zaključno

Klimatske promjene brzo napreduju u svim dijelovima našeg planeta. Stoga je svijetu danas, više neko ikad, potrebno ubrzano i odlučno djelovanje u svrhu smanjenja emisija stakleničkih plinova i stvaranja niskougljičnog gospodarstva otpornog na klimatske promjene.

Koliko je pred velikim poduzećima u Hrvatskoj izazovan i dug put do ciljeva koje je Europska unija usvojila u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova od 55 % do 2030. i klimatske neutralnosti do 2050., ponajbolje dočaravaju i rezultati provedenog istraživanja.

Radi svega prije navedenog od iznimne je važnosti da se velika, ali i sva druga poduzeća u Hrvatskoj sveobuhvatno informiraju, obrazuju i osvijeste o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih djelatnosti. I potom, čim prije poduzmu konkretne korake prema zajedničkom europskom cilju očuvanja povoljne klime za život na planetu Zemlji i za buduće generacije.

 

Autor: Matija Hlebar
Stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko (ESG) izvještavanje, Voditelj održivog razvoja u Podravki d.d., Predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske

Ostale objave

  • 1
  • 2
Prev Next

Organizacijska održivost i čimbenici organizacijske održivosti

Uvod U našem serijalu vrlo smo intenzivno promišljali o održivosti poslovanja, tj o organizacijskoj održivosti i čimbenicima organizacijske održivosti. Teorijski i uglavnom u smjeru pripreme za obavezna ne...

01.09.2025. // Otvaranja:41

Opširnije

51. Ideja za osobnu održivost: Vanjski suradnik za sreću

Razmišljate li o sreći? Ako razmišljate o sreći, koliko često to činite? Prema vašem mišljenju, kolika je važnost sreće u životu? Smatrate li da imate ili smatrate da nemate dovoljno sreće u ž...

28.08.2025. // Otvaranja:49

Opširnije

Kultura organizacijske održivosti

Kultura organizacijske održivosti

Uvod Razmišljate li o organizacijskoj održivosti organizacija s čijim se djelovanjem i aktivnostima susrećete? Ako razmišljate, zapitate li se zašto bi uopće organizacija trebala graditi kulturu org...

06.08.2025. // Otvaranja:134

Opširnije

50. Ideja za osobnu održivost: Pažljivo praćenje superćelijskih oluja

Jeste li čuli za superćelijske oluje? Moguće ste već imali prilike uživo vidjeti, pratiti i doživjeti barem jednu superćelijsku oluju? Ako jeste, kako ste se osjećali u tim trenucima? Uznemireno? Smireno? Uplašeno...

24.07.2025. // Otvaranja:191

Opširnije

49. Ideja za osobnu održivost: Promatranje oblaka na nebu

Usmjerite li kad pogled prema nebu i neko vrijeme jednostavno promatrate oblake? Ako ih promatrate, kako se osjećate u tim trenucima? Opušteno? Napeto? Smireno? Razdražljivo? Maštovito? Zaneseno? Inspiriran...

22.07.2025. // Otvaranja:171

Opširnije

48. Ideja za osobnu održivost: Gledanje mora u rano jutro

Gledate li kad more u rano jutro, u svitanje dana? Ako ga gledate, koje sve misli i osjećaje u vama pobuđuje ta rano jutarnja aktivnost? Beskrajno plavetnilo? Spokoj? Unutarnji mir? Sklad? Harmonija? Ravnoteža? Snaga pri...

21.07.2025. // Otvaranja:176

Opširnije

47. Ideja za osobnu održivost: Financijska neovisnost

Razmišljate li kada o svojoj financijskoj neovisnosti? Ako razmišljate, možete li procijeniti koliko je financijska neovisnost važna za vašu osobnu održivost u današnjem materijalnom svijetu? ...

15.07.2025. // Otvaranja:155

Opširnije

46. Ideja za osobnu održivost: Dijeljenje automobila

Prakticirate li dijeljenje automobila s članovima obitelji, rođacima, prijateljima, susjedima i/ili kolegama s posla? Ako prakticirate, u kojim situacijama to najčešće činite? Prilikom svakodnevnog odlaska na posa...

10.07.2025. // Otvaranja:181

Opširnije

45. Ideja za osobnu održivost: Istraživanje prirode

Istražujete li prirodu oko sebe? Pronalazite li u svom životnom rasporedu ponekad vremena za odlazak u prirodu, nasumično hodanje po prirodi i njeno istraživanje? Ako istražujete prirodu, kako se prilikom toga osjećate? ...

08.07.2025. // Otvaranja:197

Opširnije

44. Ideja za osobnu održivost: Prilagodba toplinskim valovima

Utječe li na kvalitetu vašeg života aktualni toplinski val koji nas već danima u Hrvatskoj prži svojim iznadprosječno visokim temperaturama zraka? Ako utječe, koje njegove utjecaje zamjećujete i osjećate u va&scar...

07.07.2025. // Otvaranja:203

Opširnije

43. Ideja za osobnu održivost: Ublažavanje toplinskih valova

Kako se osjećate uslijed aktualnog toplinskog vala koji nas u Hrvatskoj već danima prži na temperaturama zraka nerijetko višim od 35 °C? Možemo li biti zadovoljni što ne živimo u nekima od europskih zem...

03.07.2025. // Otvaranja:198

Opširnije

Značaj sezonskog voća za osobnu održivost

Značaj sezonskog voća za osobnu održivost

Uvod Jedete li sezonsko voće? Ako ga jedete, imate li vlastiti voćnjak ili ga nabavljate kod lokalnih voćara? Koje su vam omiljene vrste sezonskog  voća? Prepoznajete li njegove brojne koristi za organizam? Razmi&s...

02.07.2025. // Otvaranja:239

Opširnije

42. Ideja za osobnu održivost: Izvorska voda

Jeste li ikada u životu bili na prirodnom izvoru pitke vode i probali je piti? Ako jeste, kakva vam je izvorska voda? Hladna? Osvježavajuća? Poželjne boje, okusa i mirisa? Djeluje li vam kao da je živa? Izvorska voda do...

26.06.2025. // Otvaranja:219

Opširnije

41. Ideja za osobnu održivost: Sezonsko voće

41. Ideja za osobnu održivost: Sezonsko voće

Jedete li sezonsko voće redovito ili tek povremeno? Ako ga jedete, uzgajate li ga u vlastitom voćnjaku ili ga nabavljate od lokalnih voćara? Prepoznajete li blagodati redovitog jedenja sezonskog voća? Koje su vam omilj...

24.06.2025. // Otvaranja:204

Opširnije

40. Ideja za osobnu održivost: Dovoljno sna

Doživljavate li dovoljno sna u vašem životu kao jedan od temelja za dugoročno zdravlje i svakodnevno dobro funkcioniranje? Općenito, spavate li dovoljno? Imate li dobru svakodnevnu naviku odlaska na spavanje na vr...

11.06.2025. // Otvaranja:266

Opširnije

39. Ideja za osobnu održivost: Kompostiranje

Poznato vam je da kućni otpad u prosjeku sadrži čak trećinu otpada koji se može kompostirati? Znate li da kompostirati možete sav biljni otpad (biootpad) iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka? Ako znate, kompostira...

09.06.2025. // Otvaranja:261

Opširnije