Od velikih poduzeća (68) u Republici Hrvatskoj očekuje se više u pogledu obuzdavanja klimatskih promjena

klimatske promjene

(Ilustracija 1: Poslovni svijet i klimatske promjene – perspektiva; Foto: Dreamstime)

 

Velika poduzeća u Hrvatskoj moraju bolje shvatiti i ukloniti rizike negativnih učinaka na klimu i o tome svakogodišnje informirati opću i stručnu javnost. Velika većina, njih od 82 posto, zanemarila je u 2019. obvezu izvještavanja prema europskoj Direktivi o nefinancijskom izvještavanju i pratećim Smjernicama. No, za nadati se sve te tvrtke ipak u praksi provode određene korake. Odgovornost najvećih – najveća je, ali je i odgovornost svih nas jednako važna. Ne može mimoići nikog, što će uskoro postati i dijelom europskog zakonodavnog okvira, putem nove Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti.

Izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o rizicima negativnih učinaka na klimu

Na tom tragu, u recentnom istraživanju koje sam proveo na temu izvještavanja velikih poduzeća u Hrvatskoj o klimatskim promjenama, jedno od glavnih istraživačkih pitanja odnosilo se upravo na izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o rizicima negativnih učinaka na klimu.

Slijedom Direktive o nefinancijskom izvještavanju, Smjernica za izvještavanje o informacijama povezanima s klimom i Zakona o računovodstvu, u istraživački uzorak za izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o klimatskim promjenama uvrštena su sva trgovačka društva i financijske institucije koja posluju u obliku dioničkih društava i koja su na datum bilance 31.12.2019. imala više od 500 zaposlenika. Tako je obuhvaćeno ukupno 68 velikih poduzeća u Hrvatskoj.

 

Rezultati istraživanja pokazuju da tek malobrojna velika poduzeća u Hrvatskoj izvještavaju o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih poslovnih djelatnosti. Detaljnom analizom utvrđeno je da takvih velikih poduzeća u uzorku istraživanja ima samo 12 odnosno da čine samo 18 % istraživanog uzorka. Time svoju ulogu u 2019. ne ispunjava 56 ili 82 % velikih poduzeća u Hrvatskoj.

image 2105

Grafikon 1: Izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o rizicima negativnih učinaka na klimu (2019.)

Nadalje, svih 12 velikih poduzeća u Hrvatskoj koja izvještavaju o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih djelatnosti, kao glavni rizik negativnih učinaka na klimu navode emisije (stakleničkih, CO2, štetnih) plinova u atmosferu.

Samo jedno veliko poduzeće u Hrvatskoj sveobuhvatno razmatra rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njegovih djelatnosti. To veliko poduzeće je i apsolutni lider u izvještavanju o rizicima negativnih učinaka na klimu. Riječ je o Ericsson Nikola Tesla Grupi.

Dakle, može se zaključiti osnovno o sadašnjoj situaciji:

———————————————–

Niti svako peto veliko poduzeće u Hrvatskoj

u svom poslovanju ne razmatra rizike negativnih učinaka na klimu

koji proizlaze iz njihovih djelatnosti, niti izvještava o istima,

a što se od njih očekuje prema EU Direktivi prenesenoj i u hrvatsko zakonodavstvo!

———————————————–

Dodatno tome važno je i sljedeće što oslikava trenutačnu situaciju u Republici Hrvatskoj:

  1. U nas prevladava generalno izrazito niska razina svijesti o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz djelatnosti poduzeća.
  2. U slučajevima prepoznavanja vlastite uloge i odgovornosti, fokus prvog koraka se općenito usmjerava na emisije stakleničkih plinova u atmosferu kao glavnog rizika negativnih učinaka na klimu.
  3. Još ne postoji razvijena svijest o drugim ili ukupnim rizicima negativnih učinaka poduzeća na klimu.

Europska unija i izvještavanje poduzeća o klimatskim promjenama

U skladu s europskom Direktivom o nefinancijskom izvještavanju (Direktivom 2014/95/EU) informacije povezane s klimom trebale bi, ako je to potrebno i relevantno, uključivati glavne rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz djelatnosti poduzeća te glavne rizike negativnih učinaka na poslovanje poduzeća koji proizlaze iz klimatskih promjena.

Nadalje, u Smjernicama za izvještavanje o informacijama povezanima s klimom koje je Europska komisija donijela u lipnju 2019. jasno se ističe da će ključnu ulogu u prelasku na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene imati trgovačka društva i financijske institucije (poduzeća općenito).

U tom kontekstu, poduzeća zbog svojih negativnih učinaka na klimu moraju bolje shvatiti i ukloniti rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih poslovnih djelatnosti.

Općenito, poduzeća s većim negativnim učinkom na klimu bit će izloženija rizicima tranzicije na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene.

graf2 klima

Grafikon 2: Primjeri rizika negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz djelatnosti poduzeća

Aktualna zakonska obveza odnosi se na određena velika poduzeća koja su subjekti od javnog interesa i imaju više od 500 zaposlenika. No, to će se vrlo brzo promijeniti usvajanjem nove Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (Corporate Sustainability Reporting Directive – CSRD) kojom se povećava lista poduzeća, obveznika izvještavanja.

—————- —————————–

U skoroj budućnosti, sukladno novoj Direktivi,

osim određenih velikih poduzeća, obveznici izvještavanja

postat će i sva srednja i mala poduzeća izlistana na burzi,

uz iznimku izlistanih mikro poduzeća.

——————————————–

Zaključno

Klimatske promjene brzo napreduju u svim dijelovima našeg planeta. Stoga je svijetu danas, više neko ikad, potrebno ubrzano i odlučno djelovanje u svrhu smanjenja emisija stakleničkih plinova i stvaranja niskougljičnog gospodarstva otpornog na klimatske promjene.

Koliko je pred velikim poduzećima u Hrvatskoj izazovan i dug put do ciljeva koje je Europska unija usvojila u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova od 55 % do 2030. i klimatske neutralnosti do 2050., ponajbolje dočaravaju i rezultati provedenog istraživanja.

Radi svega prije navedenog od iznimne je važnosti da se velika, ali i sva druga poduzeća u Hrvatskoj sveobuhvatno informiraju, obrazuju i osvijeste o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih djelatnosti. I potom, čim prije poduzmu konkretne korake prema zajedničkom europskom cilju očuvanja povoljne klime za život na planetu Zemlji i za buduće generacije.

 

Autor: Matija Hlebar
Stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko (ESG) izvještavanje, Voditelj održivog razvoja u Podravki d.d., Predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske

Ostale objave

  • 1
  • 2
Prev Next

34. Ideja za osobnu održivost: Boravak u prirodi

Uspijevate li u svojoj životnoj svakodnevici barem ponekad pronaći vrijeme za odlazak u prirodu? Ako uspijevate, sjećate li se kad ste posljednji put boravili u prirodi? Kako ste se tom prigodom osjećali? Spadate li u kr...

21.05.2025. // Otvaranja:30

Opširnije

33. Ideja za osobnu održivost: Energetski učinkovite (štedne) žarulje

Osvjetljavate li prostorije u vašem domaćinstvu energetski učinkovitim (štednim) žaruljama? Ili još uvijek za osvjetljenje prostorija koristite tradicionalne (obične) žarulje sa žarnom niti? Ako ste ...

15.05.2025. // Otvaranja:50

Opširnije

32. Ideja za osobnu održivost: Korištenje sunčeve energije

Koristite li sunčevu energiju još uvijek jedino kao izvor vitamina D kroz izlaganje svoje kože suncu? Ili ste već počeli koristiti sunčevu energiju u svakodnevnom životu i na neke druge načine? Ako ste sunčevu ene...

13.05.2025. // Otvaranja:57

Opširnije

31. Ideja za osobnu održivost: Šetnja uz rijeku

Spadate li u krug sretnih ljudi koji žive u neposrednoj blizini neke od hrvatskih, europskih ili svjetskih rijeka? Ili spadate u krug još sretnijih ljudi koji žive u neposrednoj blizini više rijeka istovrem...

09.05.2025. // Otvaranja:71

Opširnije

30. Ideja za osobnu održivost: Putovanje vlakom kad god je moguće

Živite li u mjestu u kojem vam je vlak lako dostupna opcija za putovanje u druga mjesta? Ako živite u takvom mjestu, putujete li vlakom kad god je moguće? Činite li to zato što volite putovati vlakom ili zato &sca...

07.05.2025. // Otvaranja:69

Opširnije

Zahvalnost za ono što imamo

Zahvalnost za ono što imamo

Uvod Sve ono što imamo oko sebe na raspolaganju u životu možemo smatrati srećom, darom i sigurno je većini od nas izvor zadovoljstva u našim životima. Za naše je mentalno i fizičko zdravlje neprocje...

29.04.2025. // Otvaranja:102

Opširnije

29. Ideja za osobnu održivost: Gledanje izlaska sunca

"Sunce se ponovo rađa" svako jutro, svakoga dana. Unatoč tome, sjećate li se kad ste posljednji put gledali izlazak sunca? Ako se sjećate tih trenutaka, kako vam je bilo? Kako ste se osjećali i kakve su vas emocije prepl...

25.04.2025. // Otvaranja:210

Opširnije

28. Ideja za osobnu održivost: Očuvanje i obnova planeta Zemlje

Danas je 22. travnja 2025. godine, Dan planeta Zemlje. Osobna održivost je način života kojim doprinosimo globalnim nastojanjima za očuvanje i obnovu planeta Zemlje. Takva nastojanja prema našem jedinom domu, plan...

22.04.2025. // Otvaranja:139

Opširnije

27. Ideja za osobnu održivost: Zahvalnost za ono što imamo

Sjećate li se kad ste posljednji put više razmišljali o onome što imate nego o onome što nemate i što biste još željeli imati? Sastavljate li ponekad popis onoga što imate...

17.04.2025. // Otvaranja:153

Opširnije

26. Ideja za osobnu održivost: Prilagodba klimatskim promjenama

Razmišljate li ponekad o klimatskim promjenama danas i o njihovom razvoju u narednim godinama? Ako razmišljate, "padne li vam na pamet" što biste trebali poduzimati sada da budete spremniji na njih u...

15.04.2025. // Otvaranja:139

Opširnije

25. Ideja za osobnu održivost: Slušanje pjeva ptica

Sjećate li se kad ste posljednji put negdje zastali ili ciljano otišli na neko mjesto s namjerom slušanja pjeva ptica? Ako jeste, kako ste se osjećali u tim trenucima? Ako niste, biste li to željeli doživje...

10.04.2025. // Otvaranja:154

Opširnije

24. Ideja za osobnu održivost: Energetski učinkoviti kućanski uređaji

Sjećamo li se otkad znamo za sebe da su u nekom razdoblju naših života cijene energije "padale" i bivale niže (npr. električne i toplinske energije)? Možemo li u bližoj ili daljoj budućnosti očekivati da bi se tak...

08.04.2025. // Otvaranja:125

Opširnije

23. Ideja za osobnu održivost: Promatranje toka rijeke

Sjećate li se kad ste posljednji put šetali i provodili vrijeme uz rijeku? Jeste li tom prigodom zastali, moguće sjeli na obalu i promatrali njezin tok? Kako ste se osjećali u tim trenucima? Spokojno ili nemirno? ...

04.04.2025. // Otvaranja:149

Opširnije

22. Ideja za osobnu održivost: Unutarnji mir

Sjećate li se kad ste posljednji put osjetili unutarnji mir? Kolika je njegova vrijednost? Moguće tu vrijednost najbolje spoznamo kad s nama zavlada trajni nemir? Unutarnji mir je jedan od najvažnijih elemenata osobne od...

02.04.2025. // Otvaranja:145

Opširnije

21. Ideja za osobnu održivost: Optimalna temperatura prostora u kojem boravimo

Jedan od važnih elemenata osobne održivosti svakako je i optimalna temperature prostora u kojem boravimo. Ona ima nekoliko dugoročnih pozitivnih učinaka: 1 Zdravlje i ugoda Optimalna temperatura prostora u kojem boravi...

28.03.2025. // Otvaranja:174

Opširnije

20. Ideja za osobnu održivost: Sadnja drveća

Sjećate li se kad ste posljednji put posadili drvo (bilo voćku, hrast ili bor) na način kako su to radili naši preci? Kad ste uzeli pravu štihaču lopatu u svoje ruke, „pljunuli“ u šake i ...

25.03.2025. // Otvaranja:197

Opširnije