Demistifikacija EU Taksonomije: još jedan „papir“ ili alat za odlučne promjene – klasifikacija održivih gospodarskih djelatnosti ?

Aktivnosti Europe na ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi sad se već mogu dobro i praktično razaznati. Da li ste se dosad zapitali, na primjer:

  • Ima li načina da se veliki financijski tokovi usmjere u borbu za podnosive klimatske promjene?
  • Koji će gospodarski sektori i djelatnosti biti klasificirani u gospodarski održive?
  • Hoćete li vi raditi u toj matici prvih poželjnih?
  • Naše velike tvrtke – obveznice nefinancijskog izvještavanje (68) trebaju se pripremiti – obveza im teče od 1.1.2021.

 

A sve to je iznimno važno!

***

Prije više od dvije godine, krajem mjeseca studenoga 2019., Europski parlament je proglasio klimatsku i ekološku krizu u Europi i svijetu. Odluka je donesena uoči UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama (COP25) u Madridu u prosincu 2019..

Tom su prilikom zastupnici u Europskom parlamentu uputili Europskoj komisiji tri sveobuhvatna i ambiciozna zahtjeva da:

  1. svi relevantni zakonski i proračunski prijedlozi EU-a budu u potpunosti usklađeni s ciljem ograničenja globalnog zatopljenja do 1.5°C
  2. na predstojećoj UN-ovoj konferenciji iznese strategiju EU-a o što skorijem postizanju klimatske neutralnosti, najkasnije do 2050. godine
  3. u Europski zeleni plan uključi i 55 postotni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine.

Zakonodavna perspektiva, i što je Taksonomija?

Uredba o taksonomiji je predložena od strane Europske komisije još u ožujku 2018., a stupila je na snagu u srpnju 2020.

Taksonomija je dio Akcijskog plana za financiranje održivog rasta kojim započinje provedba ambiciozne i sveobuhvatne europske strategije održivog financiranja. Održivo financiranje predstavlja proces razmatranja i uzimanja u obzir okolišnih, društvenih i upravljačkih (ESG) čimbenika prilikom donošenja odluke o ulaganju ili davanja savjeta o ulaganju.

Akcijskom planu za financiranje održivog rasta jedan je od glavnih ciljeva preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima radi postizanja održivog i uključivog rasta.

Postupak klasificije – koje će djelatnosti biti određene kao održive, pa i odmah dobrodošle

taksonomija1 300x175

Grafički prikaz 1: Definicija održivog ulaganja radi postizanja održivog i uključivog rasta

Nastavno, da bi se ostvarilo preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima, u Akcijskom planu je kao najvažnije i najhitnije djelovanje definirano uspostavljanje jedinstvenog sustava klasifikacije održivih gospodarskih djelatnosti – EU Taksonomije.

Upravo iz tog razloga Taksonomija se temelji na znanosti i tehnički pouzdanom sustavu klasifikacije održivih gospodarskih djelatnosti. Ona predstavlja ključan korak prema ostvarenju klimatski neutralne EU do 2050.

Poradi goruće klimatske i ekološke krize u Taksonomiji su prvo definirane održive gospodarske djelatnosti koje znatno doprinose jednom ili više okolišnih ciljeva tj. okolišno održive gospodarske djelatnosti.

taksonomija2 300x175

Grafički prikaz 2: Definicija okolišno održive gospodarske djelatnosti u Taksonomiji

Potpuno očekivano i znanstveno utemeljeno, u Taksonomiji je u prvom koraku prioritet dan okolišno održivim gospodarskim djelatnostima koje znatno doprinose dva okolišna cilja vezana za klimatske promjene. Prema tome, poduzeća obveznici,  dužna su objaviti već od 1. siječnja 2022. tri pokazatelja (promet, kapitalna ulaganja i operativni troškovi) u skladu s Taksonomijom samo za prva dva okolišna cilja:

  • ublažavanje klimatskih promjena i
  • prilagodba klimatskim promjenama.

taksonomija3 300x174

Grafički prikaz 3: Okolišni ciljevi definirani u Taksonomiji

Sukladno zacrtanom planu, naredni korak u razvoju Taksonomije će biti definiranje održivih gospodarskih djelatnosti koje znatno doprinose jednom ili više društvenih ciljeva tj. društveno održivih gospodarskih djelatnosti.

Slijedom svega navedenog, možemo shvatiti da Taksonomija za svoj krajnji cilj ima oblikovanje održivih poslovnih modela gospodarskih subjekata (poduzeća) i usmjeravanje njihovog poslovanja prema održivosti.

Je li Taksonomija spas u zadnji čas; shvaćanje Taksonomije u širem kontekstu

Dvije godine kasnije, unatoč proglašenim krizama na najvišoj europskoj instanci, naša civilizacija se suočava sa sistemskom prirodom globalnih ekoloških izazova i sve većim negativnim trendovima poput:

  • klimatskih promjena 
  • gubitka bioraznolikosti 
  • prekomjerne potrošnje resursa
  • gomilanja otpada
  • onečišćenja neviđenih razmjera
  • nedostatka pitke vode
  • oskudice hrane
  • oštećenja ozonskog omotača
  • zakiseljavanja oceana itd.

Postojeće krize samo dokazuju da je čovječanstvo u potpunosti izgubilo kompas na svom putu prema normalnoj budućnosti. Upravo zato Taksonomiju promatram kao jedinstveni vodič (alat) za izlaz iz klimatske i ekološke krize u kojoj se nalazimo.

Za mene Taksonomija u širem kontekstu predstavlja „slamku spasa“ za zaštitu, očuvanje i obnovu svega onoga što je bitno za opstanak i održanje naše civilizacije na planetu Zemlji. Stoga me žalosti bukvalno shvaćanje i predstavljanje Taksonomije kao još jedne u nizu novih  zakonodavnih obaveza za poduzeća i to s iznimno zahtjevnom primjenom u poslovanju.

Ljudska civilizacija je svojim vrijednostima i neodgovornim ponašanjem, napose poslovnim, dosegla krajnju razinu neodrživosti. Dotjerali smo do toga da zajednička Europska vlada mora donositi zakone i propise kojima se poslovanje poduzeća usmjerava prema onome što bi  nam svima trebalo biti općeprihvaćeno i normalno.

Ne bi li nam bilo svima važno

Stoga se u postojećoj situaciji pitam zar nam svima zajedno na planetu Zemlji ne bi trebalo biti najvažnije i prioritetno:

  • očuvati klimu povoljnu za život?
  • održivo upotrebljavati i štititi vodne i morske resurse?
  • napraviti prijelaz na kružno gospodarstvo?
  • učinkovito koristiti ograničene prirodne resurse?
  • sprječavati i kontrolirati onečišćenje?
  • štititi i obnavljati bioraznolikost i ekosustave?

Unatoč svemu što se događa, zar još ne shvaćamo da se dobar život i poslovanje mogu voditi jedino na zdravom planetu?

Zaključno

Proučavanjem Taksonomije, shvatio sam da se radi o jedinstvenom i svima dostupnom alatu za postizanje održivosti poslovanja. Stoga smatram da je u okolnostima klimatske i ekološke krize u kojoj se nalazimo, neophodno nadrasti bukvalno shvaćanje Taksonomije kao još jedne zakonodavne obveze s izrazito kompleksnom primjenom u poslovanju poduzeća.

Odlučnog sam mišljenja da bi, uz odgovarajući pristup i tumačenje, svako poduzeće (neovisno o veličini) jako pragmatično koristilo Taksonomiju u poslovanju jer želi svoj poslovni model učiniti:

  • održivim
  • otpornim na klimatske promjene
  • resursno učinkovitim i
  • dugoročno konkurentnim na tržištu.

 

Matija Hlebar,
stručnjak za održivi razvoj i izvještavanje o održivosti (ESG)

Ostale objave

  • 1
  • 2
Prev Next

42. Ideja za osobnu održivost: Izvorska voda

Jeste li ikada u životu bili na prirodnom izvoru pitke vode i probali je piti? Ako jeste, kakva vam je izvorska voda? Hladna? Osvježavajuća? Poželjne boje, okusa i mirisa? Djeluje li vam kao da je živa? Izvorska voda do...

26.06.2025. // Otvaranja:54

Opširnije

41. Ideja za osobnu održivost: Sezonsko voće

41. Ideja za osobnu održivost: Sezonsko voće

Jedete li sezonsko voće redovito ili tek povremeno? Ako ga jedete, uzgajate li ga u vlastitom voćnjaku ili ga nabavljate od lokalnih voćara? Prepoznajete li blagodati redovitog jedenja sezonskog voća? Koje su vam omilj...

24.06.2025. // Otvaranja:56

Opširnije

40. Ideja za osobnu održivost: Dovoljno sna

Doživljavate li dovoljno sna u vašem životu kao jedan od temelja za dugoročno zdravlje i svakodnevno dobro funkcioniranje? Općenito, spavate li dovoljno? Imate li dobru svakodnevnu naviku odlaska na spavanje na vr...

11.06.2025. // Otvaranja:119

Opširnije

39. Ideja za osobnu održivost: Kompostiranje

Poznato vam je da kućni otpad u prosjeku sadrži čak trećinu otpada koji se može kompostirati? Znate li da kompostirati možete sav biljni otpad (biootpad) iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka? Ako znate, kompostira...

09.06.2025. // Otvaranja:115

Opširnije

Važnost čimbenika osobne održivosti

Važnost čimbenika osobne održivosti

Uvod Definicija održivog razvoja je 1987. godine globalno prihvaćena u organizaciji Ujedinjenih naroda (UN). Prema toj definiciji održivi razvoj je “razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti, bez ugr...

04.06.2025. // Otvaranja:131

Opširnije

36. Ideja za osobnu održivost: Redovita fizička aktivnost

Vodite li proaktivno brigu o svom zdravlju? Ako vodite brigu, jeste li kao dio svoje svakodnevnice već usvojili neke zdrave životne navike? Moguće je i redovita fizička aktivnost jedna od vaših zdravih životnih na...

28.05.2025. // Otvaranja:199

Opširnije

35. Ideja za osobnu održivost: Druženje s prijateljima

Pronalazite li u ubrzanoj životnoj svakodnevici dovoljno vremena za druženje s prijateljima? Ako pronalazite, kada ste se posljednji put družili sa svojim prijateljima? Jeste li zadovoljni duljinom trajanja druženja? Kak...

23.05.2025. // Otvaranja:172

Opširnije

34. Ideja za osobnu održivost: Boravak u prirodi

Uspijevate li u svojoj životnoj svakodnevici barem ponekad pronaći vrijeme za odlazak u prirodu? Ako uspijevate, sjećate li se kad ste posljednji put boravili u prirodi? Kako ste se tom prigodom osjećali? Spadate li u kr...

21.05.2025. // Otvaranja:154

Opširnije

33. Ideja za osobnu održivost: Energetski učinkovite (štedne) žarulje

Osvjetljavate li prostorije u vašem domaćinstvu energetski učinkovitim (štednim) žaruljama? Ili još uvijek za osvjetljenje prostorija koristite tradicionalne (obične) žarulje sa žarnom niti? Ako ste ...

15.05.2025. // Otvaranja:172

Opširnije

32. Ideja za osobnu održivost: Korištenje sunčeve energije

Koristite li sunčevu energiju još uvijek jedino kao izvor vitamina D kroz izlaganje svoje kože suncu? Ili ste već počeli koristiti sunčevu energiju u svakodnevnom životu i na neke druge načine? Ako ste sunčevu ene...

13.05.2025. // Otvaranja:187

Opširnije

31. Ideja za osobnu održivost: Šetnja uz rijeku

Spadate li u krug sretnih ljudi koji žive u neposrednoj blizini neke od hrvatskih, europskih ili svjetskih rijeka? Ili spadate u krug još sretnijih ljudi koji žive u neposrednoj blizini više rijeka istovrem...

09.05.2025. // Otvaranja:190

Opširnije

30. Ideja za osobnu održivost: Putovanje vlakom kad god je moguće

Živite li u mjestu u kojem vam je vlak lako dostupna opcija za putovanje u druga mjesta? Ako živite u takvom mjestu, putujete li vlakom kad god je moguće? Činite li to zato što volite putovati vlakom ili zato &sca...

07.05.2025. // Otvaranja:183

Opširnije

Zahvalnost za ono što imamo

Zahvalnost za ono što imamo

Uvod Sve ono što imamo oko sebe na raspolaganju u životu možemo smatrati srećom, darom i sigurno je većini od nas izvor zadovoljstva u našim životima. Za naše je mentalno i fizičko zdravlje neprocje...

29.04.2025. // Otvaranja:217

Opširnije

29. Ideja za osobnu održivost: Gledanje izlaska sunca

"Sunce se ponovo rađa" svako jutro, svakoga dana. Unatoč tome, sjećate li se kad ste posljednji put gledali izlazak sunca? Ako se sjećate tih trenutaka, kako vam je bilo? Kako ste se osjećali i kakve su vas emocije prepl...

25.04.2025. // Otvaranja:352

Opširnije

28. Ideja za osobnu održivost: Očuvanje i obnova planeta Zemlje

Danas je 22. travnja 2025. godine, Dan planeta Zemlje. Osobna održivost je način života kojim doprinosimo globalnim nastojanjima za očuvanje i obnovu planeta Zemlje. Takva nastojanja prema našem jedinom domu, plan...

22.04.2025. // Otvaranja:262

Opširnije

27. Ideja za osobnu održivost: Zahvalnost za ono što imamo

Sjećate li se kad ste posljednji put više razmišljali o onome što imate nego o onome što nemate i što biste još željeli imati? Sastavljate li ponekad popis onoga što imate...

17.04.2025. // Otvaranja:272

Opširnije