Demistifikacija EU Taksonomije: još jedan „papir“ ili alat za odlučne promjene – klasifikacija održivih gospodarskih djelatnosti ?

Aktivnosti Europe na ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi sad se već mogu dobro i praktično razaznati. Da li ste se dosad zapitali, na primjer:

  • Ima li načina da se veliki financijski tokovi usmjere u borbu za podnosive klimatske promjene?
  • Koji će gospodarski sektori i djelatnosti biti klasificirani u gospodarski održive?
  • Hoćete li vi raditi u toj matici prvih poželjnih?
  • Naše velike tvrtke – obveznice nefinancijskog izvještavanje (68) trebaju se pripremiti – obveza im teče od 1.1.2021.

 

A sve to je iznimno važno!

***

Prije više od dvije godine, krajem mjeseca studenoga 2019., Europski parlament je proglasio klimatsku i ekološku krizu u Europi i svijetu. Odluka je donesena uoči UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama (COP25) u Madridu u prosincu 2019..

Tom su prilikom zastupnici u Europskom parlamentu uputili Europskoj komisiji tri sveobuhvatna i ambiciozna zahtjeva da:

  1. svi relevantni zakonski i proračunski prijedlozi EU-a budu u potpunosti usklađeni s ciljem ograničenja globalnog zatopljenja do 1.5°C
  2. na predstojećoj UN-ovoj konferenciji iznese strategiju EU-a o što skorijem postizanju klimatske neutralnosti, najkasnije do 2050. godine
  3. u Europski zeleni plan uključi i 55 postotni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine.

Zakonodavna perspektiva, i što je Taksonomija?

Uredba o taksonomiji je predložena od strane Europske komisije još u ožujku 2018., a stupila je na snagu u srpnju 2020.

Taksonomija je dio Akcijskog plana za financiranje održivog rasta kojim započinje provedba ambiciozne i sveobuhvatne europske strategije održivog financiranja. Održivo financiranje predstavlja proces razmatranja i uzimanja u obzir okolišnih, društvenih i upravljačkih (ESG) čimbenika prilikom donošenja odluke o ulaganju ili davanja savjeta o ulaganju.

Akcijskom planu za financiranje održivog rasta jedan je od glavnih ciljeva preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima radi postizanja održivog i uključivog rasta.

Postupak klasificije – koje će djelatnosti biti određene kao održive, pa i odmah dobrodošle

taksonomija1 300x175

Grafički prikaz 1: Definicija održivog ulaganja radi postizanja održivog i uključivog rasta

Nastavno, da bi se ostvarilo preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima, u Akcijskom planu je kao najvažnije i najhitnije djelovanje definirano uspostavljanje jedinstvenog sustava klasifikacije održivih gospodarskih djelatnosti – EU Taksonomije.

Upravo iz tog razloga Taksonomija se temelji na znanosti i tehnički pouzdanom sustavu klasifikacije održivih gospodarskih djelatnosti. Ona predstavlja ključan korak prema ostvarenju klimatski neutralne EU do 2050.

Poradi goruće klimatske i ekološke krize u Taksonomiji su prvo definirane održive gospodarske djelatnosti koje znatno doprinose jednom ili više okolišnih ciljeva tj. okolišno održive gospodarske djelatnosti.

taksonomija2 300x175

Grafički prikaz 2: Definicija okolišno održive gospodarske djelatnosti u Taksonomiji

Potpuno očekivano i znanstveno utemeljeno, u Taksonomiji je u prvom koraku prioritet dan okolišno održivim gospodarskim djelatnostima koje znatno doprinose dva okolišna cilja vezana za klimatske promjene. Prema tome, poduzeća obveznici,  dužna su objaviti već od 1. siječnja 2022. tri pokazatelja (promet, kapitalna ulaganja i operativni troškovi) u skladu s Taksonomijom samo za prva dva okolišna cilja:

  • ublažavanje klimatskih promjena i
  • prilagodba klimatskim promjenama.

taksonomija3 300x174

Grafički prikaz 3: Okolišni ciljevi definirani u Taksonomiji

Sukladno zacrtanom planu, naredni korak u razvoju Taksonomije će biti definiranje održivih gospodarskih djelatnosti koje znatno doprinose jednom ili više društvenih ciljeva tj. društveno održivih gospodarskih djelatnosti.

Slijedom svega navedenog, možemo shvatiti da Taksonomija za svoj krajnji cilj ima oblikovanje održivih poslovnih modela gospodarskih subjekata (poduzeća) i usmjeravanje njihovog poslovanja prema održivosti.

Je li Taksonomija spas u zadnji čas; shvaćanje Taksonomije u širem kontekstu

Dvije godine kasnije, unatoč proglašenim krizama na najvišoj europskoj instanci, naša civilizacija se suočava sa sistemskom prirodom globalnih ekoloških izazova i sve većim negativnim trendovima poput:

  • klimatskih promjena 
  • gubitka bioraznolikosti 
  • prekomjerne potrošnje resursa
  • gomilanja otpada
  • onečišćenja neviđenih razmjera
  • nedostatka pitke vode
  • oskudice hrane
  • oštećenja ozonskog omotača
  • zakiseljavanja oceana itd.

Postojeće krize samo dokazuju da je čovječanstvo u potpunosti izgubilo kompas na svom putu prema normalnoj budućnosti. Upravo zato Taksonomiju promatram kao jedinstveni vodič (alat) za izlaz iz klimatske i ekološke krize u kojoj se nalazimo.

Za mene Taksonomija u širem kontekstu predstavlja „slamku spasa“ za zaštitu, očuvanje i obnovu svega onoga što je bitno za opstanak i održanje naše civilizacije na planetu Zemlji. Stoga me žalosti bukvalno shvaćanje i predstavljanje Taksonomije kao još jedne u nizu novih  zakonodavnih obaveza za poduzeća i to s iznimno zahtjevnom primjenom u poslovanju.

Ljudska civilizacija je svojim vrijednostima i neodgovornim ponašanjem, napose poslovnim, dosegla krajnju razinu neodrživosti. Dotjerali smo do toga da zajednička Europska vlada mora donositi zakone i propise kojima se poslovanje poduzeća usmjerava prema onome što bi  nam svima trebalo biti općeprihvaćeno i normalno.

Ne bi li nam bilo svima važno

Stoga se u postojećoj situaciji pitam zar nam svima zajedno na planetu Zemlji ne bi trebalo biti najvažnije i prioritetno:

  • očuvati klimu povoljnu za život?
  • održivo upotrebljavati i štititi vodne i morske resurse?
  • napraviti prijelaz na kružno gospodarstvo?
  • učinkovito koristiti ograničene prirodne resurse?
  • sprječavati i kontrolirati onečišćenje?
  • štititi i obnavljati bioraznolikost i ekosustave?

Unatoč svemu što se događa, zar još ne shvaćamo da se dobar život i poslovanje mogu voditi jedino na zdravom planetu?

Zaključno

Proučavanjem Taksonomije, shvatio sam da se radi o jedinstvenom i svima dostupnom alatu za postizanje održivosti poslovanja. Stoga smatram da je u okolnostima klimatske i ekološke krize u kojoj se nalazimo, neophodno nadrasti bukvalno shvaćanje Taksonomije kao još jedne zakonodavne obveze s izrazito kompleksnom primjenom u poslovanju poduzeća.

Odlučnog sam mišljenja da bi, uz odgovarajući pristup i tumačenje, svako poduzeće (neovisno o veličini) jako pragmatično koristilo Taksonomiju u poslovanju jer želi svoj poslovni model učiniti:

  • održivim
  • otpornim na klimatske promjene
  • resursno učinkovitim i
  • dugoročno konkurentnim na tržištu.

 

Matija Hlebar,
stručnjak za održivi razvoj i izvještavanje o održivosti (ESG)

Ostale objave

  • 1
  • 2
Prev Next

72. Ideja za osobnu održivost: Prirodna svjetlost

Volite li prirodnu svjetlost ili više volite dio dana kad je nema? Ima li prirodna svjetlost kakav utjecaj na vaše dnevno raspoloženje? Spadate li među ljude koji jedva čekaju osvit novog jutra i dolazak ...

04.12.2025. // Otvaranja:36

Opširnije

71. Ideja za osobnu održivost: Upotreba termostata

Imate li u vašem kućanstvu instaliran termostat? Termostat je uređaj koji automatski regulira temperaturu u nekom prostoru. Radi tako što mjeri trenutnu temperaturu u prostoru i, ako odstupa od željene, uk...

02.12.2025. // Otvaranja:44

Opširnije

70. Ideja za osobnu održivost: Izbjegavanje upotrebe dizala kad god je moguće

Izbjegavate li upotrebu dizala u višekatnim objektima (građevinama, zgradama) kad god je moguće? Sjetite li se, kad dođete pred vrata dizala u višekatnim stambenim, poslovnim i javnim zgradama, da u tim zg...

28.11.2025. // Otvaranja:54

Opširnije

69. Ideja za osobnu održivost: Smanjimo volumen ambalažnog otpada

Većina proizvoda koje danas kupujemo dolazi zapakirana u različite vrste ambalaže koja je oblikom i volumenom počesto veća od samog proizvoda. Nakon što kupljeni proizvod upotrijebimo ili izvadimo iz ambalaže u k...

26.11.2025. // Otvaranja:72

Opširnije

Obnovljivi izvori energije u održivom poslovanju poduzeća

Obnovljivi izvori energije u održivom poslovanju poduzeća

Uvod Energija iz obnovljivih izvora je energija koja se proizvodi iz prirodnih izvora koji se po svojoj prirodi sami obnavljaju, a pri preuzimanju energije se ne iscrpljuju. Za razliku od fosilnih izvora energije (uglje...

24.11.2025. // Otvaranja:104

Opširnije

68. Ideja za osobnu održivost: Igranje vani

Spadate li u generacije koje su svaki trenutak slobodnog vremena koristile za igranje vani i kojima je "cijeli svijet" bio jedno veliko igralište na otvorenom? Ako spadate u te generacije, sjećate li se nebrojeni...

21.11.2025. // Otvaranja:108

Opširnije

67. Ideja za osobnu održivost: Čuvajmo stare sorte voćaka

Spadate li u skupinu ljudi koji su tijekom života imali prilike u svom okruženju sretati neke stare sorte voćaka, brati ih direktno sa stabala i odmah svježe jesti? Ako spadate u tu skupinu ljudi, sjećate li se kakva su...

19.11.2025. // Otvaranja:102

Opširnije

66. Ideja za osobnu održivost: Pravovremeni odlazak na spavanje

Razmišljate li kad o važnosti pravovremenog odlaska na spavanje za vlastito zdravlje i raspoloženje? Spadate li u skupinu sretnih ljudi koji u današnjem ubrzanom svijetu još imaju blagodat i vrijeme...

13.11.2025. // Otvaranja:92

Opširnije

65. Ideja za osobnu održivost: Upotreba poklopaca tijekom kuhanja

Kuhanje je proces pripreme različitih vrsta jela (hrane) i toplih napitaka (primjerice kave, čaja, cappuccina, vruće čokolade) pomoću topline. Postoji li u vašem kućanstvu navika svakodnevnog kuhanja različitih v...

10.11.2025. // Otvaranja:148

Opširnije

64. Ideja za osobnu održivost: Izbjegavanje pretpostavki

Jel izbjegavanje pretpostavki o različitim životnim situacijama vaš uobičajeni modus operandi (način djelovanja)? Ili za svaku životnu situaciju o kojoj razmišljate, razvijate i izvodite "milijon različitih...

07.11.2025. // Otvaranja:122

Opširnije

63. Ideja za osobnu održivost: Život u sadašnjosti, u sadašnjem trenutku

Živite li u sadašnjosti odnosno u sadašnjem trenutku? Ako tako živite, kako se osjećate? Ako pak ne živite tako, biste li željeli živjeti na taj način? Prepoznajete li iz vaše perspektive vrijednost...

05.11.2025. // Otvaranja:157

Opširnije

62. Ideja za osobnu održivost: Oslobađanje od nepotrebnih strahova

Poznajete li barem jednog čovjeka u vašem okruženju koji, prema vašem mišljenju, živi bez nepotrebnih strahova u životu? Ako poznajete, što mislite kakav je to čovjek? Ako ga ne poznajete, &sc...

03.11.2025. // Otvaranja:204

Opširnije

61. Ideja za osobnu održivost: Prihvaćanje prošlosti kakva je

Prihvaćate li prošlost kakva je ili se uhvatite u razmišljanju kako ste u prošlosti dosta toga trebali napraviti drugačije? Znate li zapravo koliko u vašem životu razmišljate o pro&scar...

27.10.2025. // Otvaranja:165

Opširnije

60. Ideja za osobnu održivost: Traganje za kraljem šume

Kralj šume je u našim krajevima drugi naziv za vrganja, jedinstvenu gljivu koja se ubraja među najljepše i najcjenjenije darove iz prirode (šume). Vrganj se među poznavateljima gljiva i gurman...

23.10.2025. // Otvaranja:164

Opširnije

59. Ideja za osobnu održivost: Pronalaženje sreće u malim stvarima

Jeste li već čuli za izreku "Sreća je u malim stvarima, ali rijetki ljudi to vide"? Pronalazite li u životu sreću u malim stvarima koje vas okružuju i/ili u onima na koje nailazite putem? Ako pronalazite sreću u malim s...

21.10.2025. // Otvaranja:157

Opširnije

Socijalni dijalog u održivom poslovanju poduzeća

Uvod Dijalog je razgovor između dvije ili više osoba s ciljem boljeg međusobnog razumijevanja, prepoznavanja različitih stavova i pronalaženja zajedničkog rješenja. Dijalog se ne događa ako jedna osoba pri...

15.10.2025. // Otvaranja:232

Opširnije