Klimatske promjene na lokalnoj razini

Utjecaj klimatskih promjena na lokalnoj razini prikazuje se na primjeru koprivničkog kraja u kojem živim. Koprivnički kraj nalazi se u ruralnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, na području Podravine (uz rijeku Dravu). Njegovo je središte grad Koprivnica koji je od Zagreba udaljen svega 90-ak kilometara. Klimatske promjene su i ovdje, na lokalnoj razini, već primjetno uznapredovale i ostavljaju ozbiljne posljedice.

Osjetan rast prosječnih godišnjih temperatura zraka

Analizirajući meteorološke podatke temperature zraka  kroz razdoblje od 1987. do 2018., uočava se kako klimatske promjene brzo napreduju i u lokalnom koprivničkom kraju korz osjetan rast prosječnih godišnjih temperatura zraka.

U promatranom razdoblju do 2000. (1987.-1999.) zabilježen je nešto manji rast prosječne godišnje temperature zraka u odnosu na rast prosječne godišnje temperature zraka u devetnaestogodišnjem razdoblju nakon 2000. (2000.-2018.), slika 1. U odnosu na 2000. godinu prosječna godišnja temperatura zraka na kraju 2018. godine veća je za čak 1,5 °C. Ako se rast prosječne godišnje temperature zraka u koprivničkom kraju za 1,5 °C stavi u kontekst Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015., može se razumjeti koliko snažno klimatske promjene napreduju u koprivničkom kraju. Sve zemlje potpisnice Pariškog klimatskog sporazuma su se obvezale na cilj ograničavanja porasta prosječne globalne temperature zraka na 1,5 °C do 2100., a mi smo tu granicu porasta u koprivničkom kraju praktički već dostigli! Što možemo očekivati u godinama što slijede?

 

01 Kretanje prosječnih godišnjih temperatura u

Slika 1. Kretanje prosječnih godišnjih temperatura u koprivničkom kraju, Izvor: Vesna Kadija-Cmrk

 

Snažan rast godišnjeg broja vrućih dana

Prosječan godišnji broj vrućih dana od 2000. se u koprivničkom kraju povećao za gotovo nevjerojatnih 77 % u odnosu na razdoblje prije 2000. Vrući dani su dani s dnevnim temperaturama zraka koje su 30 °C ili više. Takvih je dana prije 2000. u koprivničkome kraju bilo prosječno godišnje 22, a od 2000. ih je prosječno godišnje čak 39. Iz perspektive prije 2000. godine nemoguće je bilo zamisliti da će se poslije 2000. godine stanovnici koprivničkog kraja baš ovoliko često suočavati s ekstremnim dnevnim temperaturama zraka, slika 2.

 

02 Godišnji broj vrućih dana u koprivničkom kraju

Slika 2. Godišnji broj vrućih dana u koprivničkom kraju, Izvor: Vesna Kadija-Cmrk

 

Veća učestalost  i duljina sušnih razdoblja

Godišnji broj i duljina sušnih razdoblja u koprivničkom kraju također rastu tijekom promatranog razdoblja (1988.-2018.) za koje postoje pouzdani i usporedivi meteorološki podaci. Sušno razdoblje bilježi se kao sušno ako najmanje 10 dana nema oborina. U prvom dijelu promatranog razdoblja (1988.-1999.) od svih zabilježenih sušnih razdoblja ni jedno nije bilo dulje od 35 dana i samo je u jednoj godini bilo ukupno 8 sušnih razdoblja. U drugom dijelu promatranog razdoblja (2000.-2018.) zabilježene su 2 godine s 8 sušnih razdoblja, 2 godine s 9 sušnih razdoblja, a čak u 3 godine je duljina sušnih razdoblja bila veća od 41 dana, slika 3. Može se zaključiti da se nakon 2000. godine sušna razdoblja u koprivničkom kraju pojavljuju s većom učestalošću i da je njihovo trajanje dulje.

 

03 Godišnji broj i duljina sušnih razdoblja u koprivničkom kraju

Slika 3. Godišnji broj i duljina sušnih razdoblja u koprivničkom kraju, Izvor: Vesna Kadija-Cmrk

 

Smanjenje prosječne godišnje količine oborina

Zajedno sa sve češćim i duljim sušnim razdobljima u koprivničkom kraju bilježi se i smanjenje prosječne godišnje količine oborina. U prvom dijelu promatranog razdoblja (1981.-1999.) prosječna godišnja količina oborina u koprivničkom kraju iznosila je 831 mm, dok je u drugom dijelu promatranog razdoblja (2000.-2018.) prosječna godišnja količina oborina iznosila 769 mm, slika 4. Od 2000. do 2018. u koprivničkom kraju je tako palo čak 52 mm oborina manje nego je to bilo u razdoblju 1981. do 1999. godine.

 

04 Prosječna godišnja količina oborina u koprivničkom kraju

Slika 4. Prosječna godišnja količina oborina u koprivničkom kraju, Izvor: Vesna Kadija-Cmrk

 

Zaključak

Zbog povećanja temperature zraka, porasta broja vrućih dana, veće učestalosti i duljine trajanja sušnih razdoblja i smanjenja količine oborina, više ne iznenađuje činjenica što godišnja doba u koprivničkom kraju poprimaju nova, drugačija obilježja. Tako se ljeto iz razdoblja ugodnih temperatura pretvorilo u izazovno i iscrpljujuće razdoblje za ljudski organizam, prvenstveno radi sve učestalijih i brojnijih vrućih dana. Naravno da isto vrijedi i za životinjski i za biljni svijet. Neizbježno, ovakva nova klimatska obilježja imaju značajan negativan utjecaj na ljudsko zdravlje, biljni i životinjski svijet. Dok čovjek može ući u klimatizirani prostor, što se događa s biljnim i životinjskim svijetom? Kako se to odražava na proizvodnju hrane, bioraznolikost i ravnotežu u prirodi koju pretpostavljamo u našim planiranjima djelatnosti i života u koprivničkom kraju?

Matija Hlebar, prosinac 2022.

Priopćenja

  • 1
  • 2
Prev Next

Praksa izvještavanja o klimatskim promjenama u velikim poduzećima

Praksa izvještavanja o klimatskim promjenama u velikim poduzećima

Od svih okolišnih tema koje danas pojačano zaokupljaju pažnju svjetske javnosti, nedvojbeno se u fokusu nalaze klimatske promjene koje predstavljaju najveću prijetnju opstanku naše civilizacije. Istovremeno...

10.01.2023. // Otvaranja:86

Opširnije

Klimatske promjene na lokalnoj razini

Klimatske promjene na lokalnoj razini

Utjecaj klimatskih promjena na lokalnoj razini prikazuje se na primjeru koprivničkog kraja u kojem živim. Koprivnički kraj nalazi se u ruralnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, na području Podravine (uz rijeku Dravu). Nje...

14.12.2022. // Otvaranja:150

Opširnije

Održiva ili neodrživa EU taksonomija?

Održiva ili neodrživa EU taksonomija?

Pojam taksonomija Većina nas će zastati već na naslovu: što znači taksonomija uopće, a onda što znači održiva ili neodrživa taksonomija? Od prefiksa EU ježi vam se kosa jer miriši na birokratska pos...

24.10.2022. // Otvaranja:283

Opširnije

Europski zeleni plan – strategija rasta EU

Europski zeleni plan – strategija rasta EU

Glavni razlozi za donošenje Europskog zelenog plana Europska unija i cijeli svijet danas se suočavaju s gorućim klimatskim i okolišnim izazovima, slika 1. Zato je najveći prioritet Europske unije plansko p...

14.09.2022. // Otvaranja:339

Opširnije

Europska unija i klimatske promjene

Europska unija i klimatske promjene

Borba protiv klimatskih promjena ključna je za budućnost Europe i svijeta. Europska unija (EU) je odlučna u svom doprinosu podizanju razine globalne ambicije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i preuzimanju l...

18.08.2022. // Otvaranja:359

Opširnije

Klimatske promjene na planetu Zemlji

Klimatske promjene na planetu Zemlji

Od svih tema održivosti koje danas pojačano zaokupljaju pažnju svjetske javnosti u fokusu se nalaze klimatske promjene jer predstavljaju najveću prijetnju i izazov opstanku naše civilizacije. Već godinama postoji&...

05.07.2022. // Otvaranja:359

Opširnije

Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku

Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku

Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku   Još uvijek se sabiru dojmovi i zbrajaju štete od posljedica olujnih nevremena koja su posljednjih dana pogodila razli...

20.06.2022. // Otvaranja:324

Opširnije

Važeći regulatorni okvir za nefinancijsko izvještavanje

Važeći regulatorni okvir za nefinancijsko izvještavanje

Direktivom o nefinancijskom izvještavanju (Direktiva 2014/95/EU) izmijenjena je Računovodstvena direktiva (Direktiva 2013/34/EU). Tom izmjenom je velikim gospodarskim subjektima uz obvezu objavljivanja godi&scaron...

15.06.2022. // Otvaranja:325

Opširnije

Regulatorni okvir za održivo poslovanje

Regulatorni okvir za održivo poslovanje

U sklopu inicijative za održivi razvoj gospodarstva određene su tri osnovne skupine ciljeva koji se žele postići: okolišni (eng. environmental, E), društveni (eng. social, S), upravljački (eng. governmental...

17.05.2022. // Otvaranja:363

Opširnije

Kako su odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj doprinjeli PBZ i UZOR HR?

Najnoviji doprinos odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj koji je ostvaren u suradnji s Privrednom bankom Zagreb (PBZ):   Zahvaljujući PBZ-u svi su predškolci u Dječjem vrtiću Čigra u Zagrebu dob...

28.03.2022. // Otvaranja:425

Opširnije

Donacijom UZOR-a i Končara učenici dobili priručnike za održivi razvoj

Donacijom UZOR-a i Končara učenici dobili priručnike za održivi razvoj

Povodom Svjetskog dana šuma i Svjetskog dana voda u utorak 22. ožujka 2022. učenici 3.-ih razreda Osnovne škole „Đuro Ester“ i 3. r. Područne škole Vinica primili su na dar priručnike za ...

23.03.2022. // Otvaranja:445

Opširnije

Premalo velikih poduzeća u Hrvatskoj se prilagođava klimatskim promjenama

Premalo velikih poduzeća u Hrvatskoj se prilagođava klimatskim promjenama

Prilagodba poslovanja klimatskim promjenama odnosi se na aktivnosti koje poduzeće provodi u svrhu predviđanja štetnih učinaka klimatskih promjena i poduzimanja odgovarajućih mjera za sprječavanje ili smanjivanje &...

16.03.2022. // Otvaranja:523

Opširnije

Doprinosite li svojim radom odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj?

Doprinosite li svojim radom odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj?

PBZ će koristiti UZOR-ov Dječji priručnik za održivi razvoj na temu prepoznavanje i razvrstavanje otpada u svom korporativnom dječjem vrtiću u Zagrebu na Danu recikliranja: Detaljan pregled Dječjeg...

11.03.2022. // Otvaranja:433

Opširnije

Znate li kakvo je stanje na području prilagodbe hrvatskog gospodarstva Europskom…

Ukoliko ste zainteresirani za ovu temu možete pogledati emisiju Poslovni Plan u kojoj nakon 15. minute ide prilog o prilagodbi hrvatskog gospodarstva Europskom zelenom planu:  

03.03.2022. // Otvaranja:484

Opširnije

Malo velikih poduzeća u Hrvatskoj brižno radi i izvještava o ublažavanju klimats…

Malo velikih poduzeća u Hrvatskoj brižno radi i izvještava o ublažavanju klimatskih promjena

Ublažavanje klimatskih promjena zahtijeva od svih poduzeća ubrzano i odlučno smanjenje emisija stakleničkih plinova s ciljem obuzdavanja globalnog zatopljenja i daljnjih negativnih posljedica za život na Zemlji. Tema ub...

07.02.2022. // Otvaranja:577

Opširnije

Možemo li poslovati i živjeti normalno bez usluga ekosustava?

Možemo li poslovati i živjeti normalno bez usluga ekosustava?

Postojeća klimatska i ekološka kriza, podupirana nedjelovanjem ljudske civilizacije, sustavno povećava rizike od gubitka usluga ekosustava i urušavanja cjelokupnog planetarnog sustava.

31.01.2022. // Otvaranja:468

Opširnije