Utjecaj klimatskih promjena na lokalnoj razini prikazuje se na primjeru koprivničkog kraja u kojem živim. Koprivnički kraj nalazi se u ruralnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, na području Podravine (uz rijeku Dravu). Njegovo je središte grad Koprivnica koji je od Zagreba udaljen svega 90-ak kilometara. Klimatske promjene su i ovdje, na lokalnoj razini, već primjetno uznapredovale i ostavljaju ozbiljne posljedice.

Osjetan rast prosječnih godišnjih temperatura zraka

Analizirajući meteorološke podatke temperature zraka  kroz razdoblje od 1987. do 2018., uočava se kako klimatske promjene brzo napreduju i u lokalnom koprivničkom kraju korz osjetan rast prosječnih godišnjih temperatura zraka.

U promatranom razdoblju do 2000. (1987.-1999.) zabilježen je nešto manji rast prosječne godišnje temperature zraka u odnosu na rast prosječne godišnje temperature zraka u devetnaestogodišnjem razdoblju nakon 2000. (2000.-2018.), slika 1. U odnosu na 2000. godinu prosječna godišnja temperatura zraka na kraju 2018. godine veća je za čak 1,5 °C. Ako se rast prosječne godišnje temperature zraka u koprivničkom kraju za 1,5 °C stavi u kontekst Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015., može se razumjeti koliko snažno klimatske promjene napreduju u koprivničkom kraju. Sve zemlje potpisnice Pariškog klimatskog sporazuma su se obvezale na cilj ograničavanja porasta prosječne globalne temperature zraka na 1,5 °C do 2100., a mi smo tu granicu porasta u koprivničkom kraju praktički već dostigli! Što možemo očekivati u godinama što slijede?

 

Slika 1. Kretanje prosječnih godišnjih temperatura u koprivničkom kraju, Izvor: Vesna Kadija-Cmrk

 

Snažan rast godišnjeg broja vrućih dana

Prosječan godišnji broj vrućih dana od 2000. se u koprivničkom kraju povećao za gotovo nevjerojatnih 77 % u odnosu na razdoblje prije 2000. Vrući dani su dani s dnevnim temperaturama zraka koje su 30 °C ili više. Takvih je dana prije 2000. u koprivničkome kraju bilo prosječno godišnje 22, a od 2000. ih je prosječno godišnje čak 39. Iz perspektive prije 2000. godine nemoguće je bilo zamisliti da će se poslije 2000. godine stanovnici koprivničkog kraja baš ovoliko često suočavati s ekstremnim dnevnim temperaturama zraka, slika 2.

 

Slika 2. Godišnji broj vrućih dana u koprivničkom kraju, Izvor: Vesna Kadija-Cmrk

 

Veća učestalost  i duljina sušnih razdoblja

Godišnji broj i duljina sušnih razdoblja u koprivničkom kraju također rastu tijekom promatranog razdoblja (1988.-2018.) za koje postoje pouzdani i usporedivi meteorološki podaci. Sušno razdoblje bilježi se kao sušno ako najmanje 10 dana nema oborina. U prvom dijelu promatranog razdoblja (1988.-1999.) od svih zabilježenih sušnih razdoblja ni jedno nije bilo dulje od 35 dana i samo je u jednoj godini bilo ukupno 8 sušnih razdoblja. U drugom dijelu promatranog razdoblja (2000.-2018.) zabilježene su 2 godine s 8 sušnih razdoblja, 2 godine s 9 sušnih razdoblja, a čak u 3 godine je duljina sušnih razdoblja bila veća od 41 dana, slika 3. Može se zaključiti da se nakon 2000. godine sušna razdoblja u koprivničkom kraju pojavljuju s većom učestalošću i da je njihovo trajanje dulje.

 

Slika 3. Godišnji broj i duljina sušnih razdoblja u koprivničkom kraju, Izvor: Vesna Kadija-Cmrk

 

Smanjenje prosječne godišnje količine oborina

Zajedno sa sve češćim i duljim sušnim razdobljima u koprivničkom kraju bilježi se i smanjenje prosječne godišnje količine oborina. U prvom dijelu promatranog razdoblja (1981.-1999.) prosječna godišnja količina oborina u koprivničkom kraju iznosila je 831 mm, dok je u drugom dijelu promatranog razdoblja (2000.-2018.) prosječna godišnja količina oborina iznosila 769 mm, slika 4. Od 2000. do 2018. u koprivničkom kraju je tako palo čak 52 mm oborina manje nego je to bilo u razdoblju 1981. do 1999. godine.

 

Slika 4. Prosječna godišnja količina oborina u koprivničkom kraju, Izvor: Vesna Kadija-Cmrk

 

Zaključak

Zbog povećanja temperature zraka, porasta broja vrućih dana, veće učestalosti i duljine trajanja sušnih razdoblja i smanjenja količine oborina, više ne iznenađuje činjenica što godišnja doba u koprivničkom kraju poprimaju nova, drugačija obilježja. Tako se ljeto iz razdoblja ugodnih temperatura pretvorilo u izazovno i iscrpljujuće razdoblje za ljudski organizam, prvenstveno radi sve učestalijih i brojnijih vrućih dana. Naravno da isto vrijedi i za životinjski i za biljni svijet. Neizbježno, ovakva nova klimatska obilježja imaju značajan negativan utjecaj na ljudsko zdravlje, biljni i životinjski svijet. Dok čovjek može ući u klimatizirani prostor, što se događa s biljnim i životinjskim svijetom? Kako se to odražava na proizvodnju hrane, bioraznolikost i ravnotežu u prirodi koju pretpostavljamo u našim planiranjima djelatnosti i života u koprivničkom kraju?

Matija Hlebar, prosinac 2022.