Pred novim smo europskim standardom za nefinancijsko izvještavanje – Direktiva o nefinancijskom izvještavanju ne ispunjava dobro svoju svrhu

U tijeku je javno savjetovanje o reviziji Direktive o nefinancijskom izvještavanju (Non-Financial Reporting Directive) koje ostaje otvoreno za sve građane i organizacije do 11. lipnja 2020. godine. Cilj Europske komisije je predstaviti novi zakonodavni prijedlog do kraja ove godine – više ovdje:

https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12129-Revision-of-Non-Financial-Reporting-Directive/public-consultation

Potrebe ulagača, potrošača i drugih dionika za nefinancijskim informacijama posljednjih se godina povećavaju vrlo značajno i vrlo brzo. S druge strane, prema preliminarnim zaključcima provjere cjelokupnog europskog okvira za javno izvještavanje poduzeća, sadašnja Direktiva o nefinancijskom izvještavanju ne ispunjava dobro svoju svrhu i aktualne potrebe za nefinancijskim informacijama.

Stoga je Europski parlament u svojoj Rezoluciji o održivom financiranju iz svibnja 2018. pozvao na daljnji razvoj zahtjeva za nefinancijsko izvještavanje u okviru Direktive o nefinancijskom izvještavanju. Također, Europsko vijeće je u svojim zaključcima o Uniji tržišta kapitala iz prosinca 2019. naglasilo važnost pouzdanih, usporedivih i relevantnih nefinancijskih informacija o rizicima, prilikama i učincima održivosti, te je pozvalo Europsku komisiju da razmotri razvoj Europskog standarda za nefinancijsko izvještavanje.

Nastavno, Europska komisija je u svojoj Komunikaciji o Europskom zelenom planu iz prosinca 2019. naglasila važnost poboljšanja nefinancijskog izvještavanja poduzeća i financijskih institucija te se obvezala u 2020. godini revidirati Direktivu o nefinancijskom izvještavanju.

 

 Prema prethodnoj procjeni učinka, reviziju Direktive bi trebala pridonijeti rješavanju sljedećih problema: 

  • Ne postoje odgovarajuće javno dostupne informacije o tome kako nefinancijska pitanja, i posebno pitanja održivosti, utječu na poduzeća i o tome kako poduzeća utječu na društvo i okoliš:
  • Objavljene nefinancijske informacije nisu dovoljno usporedive ili pouzdane.
  • Poduzeća ne izvještavaju o svim nefinancijskim informacijama za koje dionici smatraju da su potrebne, a mnoga poduzeća izvještavaju o informacijama koje dionici ne smatraju relevantnima.
  • Neka poduzeća od kojih ulagači i drugi dionici traže nefinancijske informacije, ne izvještavaju o takvim informacijama.
  • Ulagačima i drugim dionicima teško je pronaći nefinancijske informacije čak i kada su objavljene.

 

 Poduzeća snose nepotrebne troškove povezane s izvještavanjem o nefinancijskim informacijama: 

  • Poduzeća se suočavaju s neizvjesnošću i složenošću pri odlučivanju o kojim nefinancijskim informacijama izvještavati te kako i gdje izvještavati o takvim informacijama. U slučaju nekih poduzeća iz financijskog sektora, ova složenost može također proizaći iz različitih zahtjeva za objavljivanjem informacija sadržanim u različitim dijelovima EU zakonodavstva.
  • Poduzeća su pod pritiskom odgovora na dodatne zahtjeve za nefinancijskim informacijama od strane agencija za ocjenu održivosti, davatelja podataka i civilnog društva, bez obzira na informacije koje su objavili kao rezultat Direktive.

Izvor: Vlastita obrada autora, prema Europskoj komisiji: „Prethodna procjena učinka, Brussels, 2020., str. 2“

Paralelno s revizijom Direktive, Komisija je početkom 2020. pozvala Europsku savjetodavnu skupinu za financijsko izvještavanje (javno privatno tijelo većinom financirano kroz EU proračun) da započne pripremni rad za razvoj Europskog standarda za nefinancijsko izvještavanje. Ova savjetodavna skupina je donedavno imala glavni fokus na savjetovanju Komisije oko međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, no u posljednje dvije godine svoj je rad proširila i na područje nefinancijskog izvještavanja.

Nakon osobnog sedamnaestogodišnjeg stjecanja znanja, vještina i iskustava u području održivog razvoja i nefinancijskog izvještavanja, odlučno pozdravljam reviziju Direktive o nefinancijskom izvještavanju te čim bržu izradu jedinstvenog Europskog standarda za nefinancijsko izvještavanje. Jer vremena za potrebne promjene je sve manje, a čovječanstvo je suočeno sa sve većim klimatskim i okolišnim izazovima.

Mišljenja sam da je odredbe Direktive, kroz aktualnu reviziju, neophodno uskladiti i s novom strategijom rasta EU do 2050. (Europskim zelenim planom) i to na sljedeće načine:

  • Izmijeniti opseg primjene Direktive dodavanjem određenih kategorija poduzeća koja trenutno nisu obuhvaćena (npr. sva trgovačka društva moraju doprinositi ostvarenju ciljeva klimatske neutralnosti, resursne učinkovitosti, zaštite, očuvanja i povećanja prirodnog kapitala EU-a)
  • Precizno i detaljno navesti nefinancijske informacije o kojima poduzeća trebaju izvještavati (npr. sva trgovačka društva moraju u sklopu okolišnih pitanja izvještavati o tematskim aspektima emisije stakleničkih plinova, uporabe energije, energetske učinkovitosti, uporabe i zaštite prirodnih resursa, otpada)
  • Zahtijevati da sva poduzeća obuhvaćena Direktivom izvještavaju o svojim nefinancijskim informacijama u izvješću poslovodstva
  • Zahtijevati da sva poduzeća obuhvaćena Direktivom koriste jedinstveni Europski standard za nefinancijsko izvještavanje
  • Zahtijevati od svih poduzeća obuhvaćenih Direktivom neovisnu provjeru/osiguranje kvalitete i pouzdanosti nefinancijskih informacija
  • U svim državama članicama osigurati postojanje učinkovitih nacionalnih postupaka kojima se jamči objavljivanje nefinancijskih informacija u skladu s Direktivom (osiguranje jakog režima provedbe i nadzora objavljivanja nefinancijskog izvještavanja)
  • Osigurati dostupnost nefinancijskih informacija u digitalnom obliku

 

Izvor: Vlastito mišljenje i članci autora, prema dosad stečenim znanjima, vještinama i iskustvima na području održivog razvoja i nefinancijskog izvještavanja

 

Matija Hlebar
* Stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko izvještavanje,
predsjednik Udruge za održivi razvoj Hrvatske, voditelj održivog razvoja u Podravki d.d.

Ostale objave

  • 1
  • 2
Prev Next

90. Ideja za osobnu održivost: Birajmo dizalice topline

Jesmo li dovoljno informirani o dizalicama topline? Za razliku od klasičnih sustava grijanja koji proizvode toplinu sagorijevanjem fosilnih goriva (npr. plin, lož ulje), dizalica topline je uređaj koji prenosi toplinu i...

18.02.2026. // Otvaranja:38

Opširnije

89. Ideja za osobnu održivost: Odzračujmo radijatore redovito

Imamo li radijatore za grijanje prostorija u našem domaćinstvu? Ako ih imamo, znamo li da u radijatore ulazi zrak zbog promjena tlaka i cirkulacije vode u sustavu grijanja? Prepoznajemo li neke od najčešć...

16.02.2026. // Otvaranja:41

Opširnije

88. Ideja za osobnu održivost: Strpljenje

88. Ideja za osobnu održivost: Strpljenje

  Zašto su o strpljenju kroz povijest često promišljali mudri ljudi? Jel strpljenje doista toliko važno u ljudskom životu i društvu? Jeste li barem jednom u životu čuli neku od sljedećih mud...

13.02.2026. // Otvaranja:54

Opširnije

87. Ideja za osobnu održivost: Perimo posuđe kad je perilica puna

Imamo li perilicu posuđa u našem domaćinstvu? Ako je imamo, prepoznajemo li sve prednosti upotrebe perilice posuđa u domaćinstvu? Ako je nemamo, bismo li je željeli imati ili više volimo oprati posuđe na ...

11.02.2026. // Otvaranja:44

Opširnije

86. Ideja za osobnu održivost: Zatvarajmo vodu dok sapunamo ruke

86. Ideja za osobnu održivost: Zatvarajmo vodu dok sapunamo ruke

  Jesmo li barem jednom u životu razmišljali o važnosti vode u kontekstu dviju dobro znanih izreka koje upućuju na nezamjenjivost vode u našim životima: „Voda život znači“ i „Bez v...

09.02.2026. // Otvaranja:66

Opširnije

85. Ideja za osobnu održivost: Volimo planet Zemlju, naš jedini dom

85. Ideja za osobnu održivost: Volimo planet Zemlju, naš jedini dom

  Zapitamo li se ponekad o našem odnosu prema planetu Zemlji, prema našem jedinom domu? Volimo li dovoljno planet Zemlju? Znamo li da postoji i da je pronađen neki drugi planet na koji bismo se mo...

06.02.2026. // Otvaranja:70

Opširnije

84. Ideja za osobnu održivost: Sakupljajmo odvojeno stari papir

Zapitamo li se ponekad zašto nešto tako jednostavno i općepoznato poput odvojenog sakupljanja starog papira često izostane u svakodnevnom životu? Prepoznajemo li stari papir i važnost odvojenog sakupljanja...

04.02.2026. // Otvaranja:108

Opširnije

83. Ideja za osobnu održivost: Kultura održivosti planeta Zemlje

83. Ideja za osobnu održivost: Kultura održivosti planeta Zemlje

Mnoge velike i utjecajne kulture kroz povijest nisu uspjele opstati, odnosno nisu uspjele izgraditi i očuvati svoju održivost (primjerice Sumerani, Maje, Asteci, Inke). Zapitamo li se ponekad jesmo li dovoljno naučili o...

02.02.2026. // Otvaranja:93

Opširnije

82. Ideja za osobnu održivost: Upotreba višekratnih čaša za piće

Višekratne čaše za piće (izrađene od stakla, metala/lima, plastike ili od nekog drugog materijala) možemo kontinuirano upotrebljavati za piće i održavati ih u funkciji redovitim pranjem, bilo na ruke ili u ...

30.01.2026. // Otvaranja:84

Opširnije

81. Ideja za osobnu održivost: Čuvanje topline prostorija

Razmišljamo li tijekom hladnijih mjeseci u godini dovoljno o čuvanju topline prostorija u kojima boravimo, bilo u vlastitom domaćinstvu ili u organizaciji u kojoj radimo? Jesmo li u vlastitom domaćinstvu poduzeli...

28.01.2026. // Otvaranja:87

Opširnije

80. Ideja za osobnu održivost: Izbjegavanje nastanka otpada

Obzirom na enormne količine otpada koje čovječanstvo stvara svojim svakodnevnim aktivnostima i kojima nemilice zatrpava sve dijelove svog jedinog doma - planeta Zemlje, prepoznajemo li važnost izbjegavanja nastanka otpad...

26.01.2026. // Otvaranja:141

Opširnije

79. Ideja za osobnu održivost: Razvrstavanje otpada

Prepoznajemo li važnost razvrstavanja otpada za osobnu održivost? Predstavlja li razvrstavanje otpada sastavni dio naše kulture održivosti? Doživljavamo li različite vrste otpada kad ih držimo u rukama kao ne&sca...

22.01.2026. // Otvaranja:117

Opširnije

Postavljanje klimatskih ciljeva poduzeća kao zalog održivosti

Postavljanje klimatskih ciljeva poduzeća kao zalog održivosti

Uvod Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine države svijeta su se obvezale zajedničkim nastojanjima ograničiti porast prosječne globalne temperature na 1,5 °C u odnosu na predindustrijske vrijednosti. ...

20.01.2026. // Otvaranja:130

Opširnije

78. Ideja za osobnu održivost: Kultura održivosti

Biste li voljeli živjeti i raditi na planetu koji ima izgrađenu kulturu održivosti? Imate li kakvih saznanja o kulturi održivosti? Ako imate, prema vašem mišljenju o kakvoj se kulturi radi? Ako nemate, kak...

14.01.2026. // Otvaranja:174

Opširnije

Projekt (P)Održivo!

Projekt (P)Održivo!

Imaš od 15 do 30 godina i živiš na području Drnja, Lasinja ili Malog Lošinja*? Zanima te ekološki, regenerativni uzgoj, permakultura i akcije u zajednici? Zeleni klik! organizira online eduk...

14.01.2026. // Otvaranja:162

Opširnije

POZIV - Inicijativa za izgradnju kulture održivosti

Kulture se ne izgrađuju brzo. One se razvijaju i nastaju postupno, kroz dugo vremensko razdoblje. Zato se bez odgode pokreće inicijativa za izgradnju kulture održivosti. Tko? Udruga za održivi razvoj Hrvatske pokreće i...

12.01.2026. // Otvaranja:147

Opširnije