Koprivnički kraj nalazi se u ruralnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, na području koprivničke Podravine. Klimatske promjene su i ovdje, u našem lokalnom kraju, već ostavile ozbiljne posljedice.

Veliki porast prosječnih godišnjih temperatura zraka

Gledajući i uspoređujući meteorološke podatke kroz 38-godišnje razdoblje od 1981. do 2018. godine, evidentno je da su klimatske promjene već uznapredovale i u koprivničkom kraju, a osobito nakon 2000.-te godine kada se njihove posljedice službeno priznaju na svjetskoj razini.

Od 2000.-te godine je na lokalnom koprivničkom području zabilježen veliki porast prosječnih godišnjih temperatura zraka, što prikazuje grafikon "Kretanje prosječnih godišnjih temperatura zraka u Koprivnici i okolici u razdoblju od 1981. do 2018.".

Grafikon 1: Kretanje prosječnih godišnjih temperatura zraka u Koprivnici i okolici u razdoblju od 1981. do 2018.

Ovako veliki porast prosječnih godišnjih temperatura zraka u koprivničkom kraju od 2000.-te godine rezultirao je, u usporedbi s prethodnim razdobljem od 1981. do 1999. godine, rastom prosječne godišnje temperature zraka za čak 1,5 °C, što prikazuje grafikon "Prosječne godišnje temperature zraka u Koprivnici i okolici prije i poslije 2000. godine".

Grafikon 2: Prosječne godišnje temperature zraka u Koprivnici i okolici prije i poslije 2000. godine

Koliko je velik i ozbiljan porast prosječne godišnje temperature zraka u koprivničkom kraju za čak 1,5 °C u prvih devetnaest godina 21. stoljeća, objektivnije je moguće shvatiti sagledavanjem u kontekstu Pariškog klimatskog sporazuma.

Glavni cilj Pariškog sporazuma je ograničavanje globalnog zatopljenja na razini „znatno manjoj” od 2 °C i ulaganje napora da se taj porast ograniči na 1,5 °C do kraja ovog stoljeća.

Ekstremno povećanje broja vrućih dana

Posljedično, i prosječan godišnji broj vrućih dana od 2000.-te u koprivničkom se kraju povećao za nevjerojatnih 77 % u odnosu na prethodno usporedivo razdoblje. Riječ je o danima s ekstremnim dnevnim temperaturama zraka koje su minimalno 30 °C ili više.

Takvih je dana prije 2000.-te u koprivničkome kraju bilo prosječno godišnje 22, a od 2000.-te ih je prosječno godišnje čak 39. Iz tadašnje perspektive nemoguće je bilo zamisliti da ćemo se od 2000.-te u koprivničkom kraju baš ovoliko često suočavati s ekstremnim dnevnim temperaturama zraka, što prikazuje grafikon "Broj vrućih dana u Koprivnici i okolici u razdoblju od 1988. do 2018.":

Grafikon 3: Broj vrućih dana u Koprivnici i okolici u razdoblju od 1988. do 2018.

Znatno veća učestalost i duljina sušnih razdoblja

Također, jedna od čestih posljedica klimatskih promjena u koprivničkom kraju je i sve veća učestalost dugih sušnih razdoblja, što pokazuje grafikon "Godišnji broj i duljina sušnih razdoblja u Koprivnici i okolici prije i poslije 2000. godine".

Grafikon 4: Godišnji broj i duljina sušnih razdoblja u Koprivnici i okolici prije i poslije 2000. godine

Evidentno je da se od 2000.-te godine u Koprivnici i okolici u nekim godinama pojavljuje čak 9 sušnih razdoblja kao i da se sušna razdoblja produljuju na čak 41 do 45 dana, što prije 2000.-te nije bio slučaj.

Osjetno smanjenje prosječne godišnje količine oborina

Jedan od razloga pojave ovako čestih i dugih sušnih razdoblja jest i promjena rasporeda i područja oborina kao i smanjenje prosječne godišnje količine oborina od 2000.-te godine za čak 52 mm, što pokazuje grafikon "Prosječna godišnja količina oborina u Koprivnici i okolici prije i poslije 2000. godine".

Grafikon 5: Prosječna godišnja količina oborina u Koprivnici i okolici prije i poslije 2000. godine

Zaključno

Zbog navedenih razloga, danas više ne iznenađuje činjenica što godišnja doba u koprivničkom kraju poprimaju znatno drugačija obilježja. Tako se ljeto iz ugodnog dijela godine pretvorilo u iscrpljujuće razdoblje za ljudski organizam, prvenstveno radi sve učestalijih ekstremnih vremenskih pojava poput vrućih dana i toplinskih valova. Neizbježno, ovakva klimatska obilježja imaju sve negativniji utjecaj na naše zdravlje, raspoloženje i kvalitetu života općenito.

Danas se sa sjetom prisjećam vremenski ugodnih ljeta koja sam kao dijete provodio u cjelodnevnoj igri u prirodi i na otvorenom. Sada razumijem i zašto. Klimatske promjene se nisu događale samo tamo negdje drugdje i daleko od koprivničkog kraja.

 

Autor: Matija Hlebar, stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko (ESG) izvještavanje