Održana 3. tribina na temu Energetska učinkovitost: "Kako povećati energetsku učinkovitost višestambenih zgrada?"

Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica i Udruga za održivi razvoj Hrvatske (UZOR HRVATSKE) pokrenule su u sklopu programa „Zelena knjižnica“ Ciklus tribina o održivom razvoju 2019..

Treća tribina na temu Energetska učinkovitost: „Kako povećati energetsku učinkovitost višestambenih zgrada?“ održana je u utorak 07.05.2019. godine u Čitaonici tiska Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica.

Uvodna izlaganja u tribinu održali su:

Matija Hlebar, predsjednik UZOR-a: "Energetska učinkovitost među Ciljevima održivog razvoja i prioritetima Europske komisije" Prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić, dipl. ing.: „Korištenje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije kod višestambenih zgrada“

Izložene teme potaknule su vrlo dinamičnu i zanimljivu raspravu zainteresirane javnosti, a svoj osvrt na održanu tribinu dali su:

Barbara Srnec Bujanić, Stručna suradnica Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA: „Predavanje je bilo zanimljivo i produktivno. Osim zgrada predavač se osvrnuo na cijeli sustav energetske učinkovitosti koji mi, kao obični građani, možemo početi planirati koristiti već danas. Nakon predavanja, definitivno nam je podignuta svijest o ulozi pojedinca u sprječavanju klimatskih promjena koje se sve brže odvijaju. Ipak možemo učiniti mnogo. Bitna je samo volja.“

Danijel Vidaković, naš sugrađanin i ovlašteni predstavnik suvlasnika jedne višestambene zgrade u Koprivnici: „Izlaganja predavača tribine su na vrlo zanimljiv i edukativan način predstavila važnost energetske učinkovitosti, jednog od elemenata održivog razvoja, kojoj se već godinama posvećuje sve više pažnje, kako na svjetskoj tako i europskoj razini. Nakon pregleda strateških smjernica i prioriteta EU te implementacije istih u hrvatsko zakonodavstvo, posebno su bili zanimljivi realizirani primjeri energetski učinkovitih stambenih objekata iz svijeta i Hrvatske, uz moguću primjenu pojedinih modela i u našoj lokalnoj sredini. Saznanje da Hrvatska unatoč velikim prirodnim potencijalima zauzima vrlo nisko mjesto na ljestvici EU zemalja u korištenju obnovljivih izvora energije, pogotovo sunčeve, zabrinjava. Dodatno, činjenica da na lokalnoj razini Koprivnica do sada nije značajnije iskoristila sufinanciranje kroz nacionalne i EU programe u svrhu povećanja energetske učinkovitosti stambenih objekata trebala bi nas sugrađane također zabrinuti, ali i potaknuti na veću aktivnost po tom pitanju. Mi kao pojedinci možda smo ponekad previše pasivni ili ne prepoznajemo dovoljno važnost ograničenih energetskih resursa i održivog razvoja svoje sredine, ali zato nas u tome trebaju poticati i voditi lokalna samouprava i institucije koje se bave ovom problematikom. Nadam se da je ova tribina bila samo jedna u nizu koja će to potaknuti, a svi mi dovoljno mudri da prepoznamo priliku za osiguranjem boljeg i kvalitetnijeg života u Koprivnici.“ Miroslav Kanisek, profesor u koprivničkoj Osnovnoj školi Đuro Ester: „Kako zna biti zanimljivo i poučno predavanje stručnjaka o obnovljivim izvorima energije koji vlastitim primjerom pokaže da se može živjeti i drugačije nego što danas većina nas živi. Naime, u utorak je prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić u Gradskoj knjižnici održao predavanje o mogućnostima uštede energije u obiteljskim i višestambenim zgradama te nas je podučio kako možemo u okviru svojih financijskih mogućnosti napraviti značajni iskorak prema ekološki održivom načinu života. Svojim je primjerom potkrijepio izrečene činjenice, a većinu je nazočnih šokirao podatkom da smo na začelju u Europi s obzirom na korištenje sunčeve energije dok su nam mogućnosti vrlo značajne. Izrekao je čitavi niz poznatih činjenica koje se doista čine nevjerojatnim – tijekom solarnog podneva maksimalna insolacija u Njemačkoj još uvijek je manja od minimalne isolacije u bilo kojem dijelu Hrvatske, a unatoč tome Njemačka je lider u proizvodnji električne energije u Europi. A gdje smo mi?! Druga je činjenica vrlo poražavajuća za naše društvo koje si mora postaviti prioritete – dnevno nam na kvadratni metar dolazi sunčeve energije u vrijednosti 160 litara nafte, a mi smo i dalje ovisnici o uvoznoj energiji. Nije li vrijeme da preispitamo svoje prioritete?! Klima se mijenja, a s tom promjenom dolazi do promjena u načinu uzgoja hrane. I dok je na papiru lijepo opisana Strategija prilagodbe poljoprivrede s potrebom navodnjavanja poljoprivrednih površina, pored nas Drava i dalje protječe, a sve se češće žalimo na slabiji urod zbog suše. Hoćemo li i dalje prigovarati ili ćemo se ugledati na primjere iz Izraela, SAD-a, Španjolske i drugih država u kojima se uzgaja povrće i voće koje se uvozi u Hrvatsku dok su naši poljoprivrednici prepušteni sami sebi. Nismo u mogućnosti iskoristiti niti sve poticaje od strane Europske komisije za energetsku učinkovitost zgrada iako je zanimljiva činjenica da se za grijanje i hlađenje u Hrvatskoj troši oko 40% ukupne energije! Iznenadila nas je činjenica da Europa dnevno uvozi preko 1 milijarde eura energije (čitaj plina, nafte i ugljena) kraj nebrojeno puno mogućnosti – sunčeva energija pada svaki dan na tlo Europe, plime i oseke se događaju svakih šest sati, vjetar puše i puše, valova na moru uvijek ima, a rijeke teku (uvijek od izvora prema ušću), a kako je profesor Majdandžić rekao da je dovoljno zakopati na 150 cm i postaviti kanalizacijske cijevi te mali ventilator i eto nam dizalice hladnoće tijekom ljeta, odnosno dizalice topline tijekom zime. On je svojim primjerom pokazao da se može živjeti i drugačije. Iako je svojevremeno uložio osobnu ušteđevinu što se članovima obitelji činilo kao ludost, nije odustajao od svojih stavova koji su se pokazali ispravni. Kada je priču potkrijepio s pitkom vodom u vodokotliću koji troši oko 40% ukupne količine vode jednog kućanstva, a jednostavnim prikupljanjem kišnice možemo uštedjeti veliku količinu energije potrebne za vađenje i transport vode do potrošača, postavlja se pitanje jesmo li doista toliko bogata država i pojedinci. Moramo se preispitati! I završit ću s riječima predavača – ulaganje u obnovljive izvore nije za bogate već za siromašne koji žele dugoročno uštedjeti veliku količinu novaca, a načina je veliki broj samo se treba odvažiti.“

 

Tribina Energetska učinkovitost Matija Hlebar

Tribina Energetska učinkovitost Otvoreni dijalog

Tribina Energetska učinkovitost prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić

Tribina Energetska učinkovitost Zainteresirana javnost 1

Priopćenja

  • 1
  • 2
Prev Next

Praksa izvještavanja o klimatskim promjenama u velikim poduzećima

Praksa izvještavanja o klimatskim promjenama u velikim poduzećima

Od svih okolišnih tema koje danas pojačano zaokupljaju pažnju svjetske javnosti, nedvojbeno se u fokusu nalaze klimatske promjene koje predstavljaju najveću prijetnju opstanku naše civilizacije. Istovremeno...

10.01.2023. // Otvaranja:86

Opširnije

Klimatske promjene na lokalnoj razini

Klimatske promjene na lokalnoj razini

Utjecaj klimatskih promjena na lokalnoj razini prikazuje se na primjeru koprivničkog kraja u kojem živim. Koprivnički kraj nalazi se u ruralnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, na području Podravine (uz rijeku Dravu). Nje...

14.12.2022. // Otvaranja:150

Opširnije

Održiva ili neodrživa EU taksonomija?

Održiva ili neodrživa EU taksonomija?

Pojam taksonomija Većina nas će zastati već na naslovu: što znači taksonomija uopće, a onda što znači održiva ili neodrživa taksonomija? Od prefiksa EU ježi vam se kosa jer miriši na birokratska pos...

24.10.2022. // Otvaranja:283

Opširnije

Europski zeleni plan – strategija rasta EU

Europski zeleni plan – strategija rasta EU

Glavni razlozi za donošenje Europskog zelenog plana Europska unija i cijeli svijet danas se suočavaju s gorućim klimatskim i okolišnim izazovima, slika 1. Zato je najveći prioritet Europske unije plansko p...

14.09.2022. // Otvaranja:339

Opširnije

Europska unija i klimatske promjene

Europska unija i klimatske promjene

Borba protiv klimatskih promjena ključna je za budućnost Europe i svijeta. Europska unija (EU) je odlučna u svom doprinosu podizanju razine globalne ambicije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i preuzimanju l...

18.08.2022. // Otvaranja:359

Opširnije

Klimatske promjene na planetu Zemlji

Klimatske promjene na planetu Zemlji

Od svih tema održivosti koje danas pojačano zaokupljaju pažnju svjetske javnosti u fokusu se nalaze klimatske promjene jer predstavljaju najveću prijetnju i izazov opstanku naše civilizacije. Već godinama postoji&...

05.07.2022. // Otvaranja:359

Opširnije

Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku

Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku

Klimatski pogled na olujna nevremena koja su posljednjih dana pogodila Hrvatsku   Još uvijek se sabiru dojmovi i zbrajaju štete od posljedica olujnih nevremena koja su posljednjih dana pogodila razli...

20.06.2022. // Otvaranja:324

Opširnije

Važeći regulatorni okvir za nefinancijsko izvještavanje

Važeći regulatorni okvir za nefinancijsko izvještavanje

Direktivom o nefinancijskom izvještavanju (Direktiva 2014/95/EU) izmijenjena je Računovodstvena direktiva (Direktiva 2013/34/EU). Tom izmjenom je velikim gospodarskim subjektima uz obvezu objavljivanja godi&scaron...

15.06.2022. // Otvaranja:325

Opširnije

Regulatorni okvir za održivo poslovanje

Regulatorni okvir za održivo poslovanje

U sklopu inicijative za održivi razvoj gospodarstva određene su tri osnovne skupine ciljeva koji se žele postići: okolišni (eng. environmental, E), društveni (eng. social, S), upravljački (eng. governmental...

17.05.2022. // Otvaranja:363

Opširnije

Kako su odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj doprinjeli PBZ i UZOR HR?

Najnoviji doprinos odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj koji je ostvaren u suradnji s Privrednom bankom Zagreb (PBZ):   Zahvaljujući PBZ-u svi su predškolci u Dječjem vrtiću Čigra u Zagrebu dob...

28.03.2022. // Otvaranja:425

Opširnije

Donacijom UZOR-a i Končara učenici dobili priručnike za održivi razvoj

Donacijom UZOR-a i Končara učenici dobili priručnike za održivi razvoj

Povodom Svjetskog dana šuma i Svjetskog dana voda u utorak 22. ožujka 2022. učenici 3.-ih razreda Osnovne škole „Đuro Ester“ i 3. r. Područne škole Vinica primili su na dar priručnike za ...

23.03.2022. // Otvaranja:445

Opširnije

Premalo velikih poduzeća u Hrvatskoj se prilagođava klimatskim promjenama

Premalo velikih poduzeća u Hrvatskoj se prilagođava klimatskim promjenama

Prilagodba poslovanja klimatskim promjenama odnosi se na aktivnosti koje poduzeće provodi u svrhu predviđanja štetnih učinaka klimatskih promjena i poduzimanja odgovarajućih mjera za sprječavanje ili smanjivanje &...

16.03.2022. // Otvaranja:523

Opširnije

Doprinosite li svojim radom odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj?

Doprinosite li svojim radom odgoju i obrazovanju djece za održivi razvoj?

PBZ će koristiti UZOR-ov Dječji priručnik za održivi razvoj na temu prepoznavanje i razvrstavanje otpada u svom korporativnom dječjem vrtiću u Zagrebu na Danu recikliranja: Detaljan pregled Dječjeg...

11.03.2022. // Otvaranja:433

Opširnije

Znate li kakvo je stanje na području prilagodbe hrvatskog gospodarstva Europskom…

Ukoliko ste zainteresirani za ovu temu možete pogledati emisiju Poslovni Plan u kojoj nakon 15. minute ide prilog o prilagodbi hrvatskog gospodarstva Europskom zelenom planu:  

03.03.2022. // Otvaranja:484

Opširnije

Malo velikih poduzeća u Hrvatskoj brižno radi i izvještava o ublažavanju klimats…

Malo velikih poduzeća u Hrvatskoj brižno radi i izvještava o ublažavanju klimatskih promjena

Ublažavanje klimatskih promjena zahtijeva od svih poduzeća ubrzano i odlučno smanjenje emisija stakleničkih plinova s ciljem obuzdavanja globalnog zatopljenja i daljnjih negativnih posljedica za život na Zemlji. Tema ub...

07.02.2022. // Otvaranja:578

Opširnije

Možemo li poslovati i živjeti normalno bez usluga ekosustava?

Možemo li poslovati i živjeti normalno bez usluga ekosustava?

Postojeća klimatska i ekološka kriza, podupirana nedjelovanjem ljudske civilizacije, sustavno povećava rizike od gubitka usluga ekosustava i urušavanja cjelokupnog planetarnog sustava.

31.01.2022. // Otvaranja:468

Opširnije